Svjetski dan borbe protiv dijabetesa: Gram prevencije vrijedi kao kilogram liječenja
Svjetski Dan borbe protiv dijabetesa (WDD) se obilježava svake godine 14. novembra, na rođendan Ser Frederika Bentinga, koji je 1922. zajedno sa Čarlsom Bestom otkrio insulin. Obilježava se od 2007. godine i predstavlja najveću svjetsku kampanju usmjerenu na podizanje svijesti o dijabetesu. Procjenjuje se u svijetu boluje oko 422 miliona ljudi, a u Crnoj Gori, prema podacima IJZ, dijabetes ima svaki deveti odrasli građanin Crne Gore, a svakom trećem oboljelom dijabetes nije dijagnostifikovan.
Dijabetes je hronična metabolička bolest koju karakteriše povišen nivo šećera u krvi, pojašnjava specijalista higijene u barskom Domu zdravlja dr Marija Mrdak.
„Postoje dvije vrste dijabetesa. Dijabetes tipa 1, koji je nasledan i javlja se kod mlađih osoba, a karakteriše ga stanje u kome pankreas ne proizvodi insulin u našem organizmu. Mnogo češći i zastupljeniji u starijoj populaciji je dijabetes Tip 2, gdje naš organizam ne može da iskorišćava insulin ili je rezistentan na njega“, objašnjava dr Mrdak i naglašava da su najčešći razlozi za obolijevanje od ovog tipa dijabetesa prekomjerna tjelesna težina, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost i stres.
U svijetu boluje oko 422 miliona ljudi od dijabetesa. To je, navodi dr Mrdak, hronična bolest, koja ukoliko se ne liječi na vrijeme, dovodi do teških i po život opasnih komplikacija na krvnim sudovima, nervima, očima, bubrezima i mozgu. Nivo zdravlja i ishod oboljenja presudno zavise ne samo od primenjene terapije već i od navika i ponašanja samog pacijenta i njegovog aktivnog učešća u procesu lečenja.
„Samo pravilna i zdrava ishrana može značajno da ublaži posledice već prisutnog poremećaja zdravlja, ali i da značajno odloži ili spriječi eventualne komplikacije šećerne bolesti. Pa bi preporuka u prvenciji i sprečavanju komplikacija šećerne bolesti kao i drugih hroničnih ne zaraznih bolesti glasila: održavajte tjelesnu težinu, tako da vaš BMI ne prelazi 24,9, imajte najmanje 3 glavna obroka i tri užine, ne preskačite obroke, naročito ne doručak, u ishrani koristite namirnice niskog glikemijskog indeksa – žitarice od cijelog zrna, riba i crvena mesa, piletina, puno povrća, potom mahunarke, obrano mlijeko i sireve sa minimalnim procentom masti potom voće, voće i povrće su naročito bogati dijetnim vlaknima koji su dobri u regulaciji šećera u krvi, smanjite unos zasićenih masti, koristiti biljna ulja, poput maslinovog, unos soli svesti na 5 g dnevno ( 2 kafene kašičice), izbaciti proste (rafinisane) šećere, kojima su bogate grickalice, gotova jela, konzervirani proizvodi, slatkiši, kandirano voće, kolači, sladoledi i tjestenine od bijelog brašna, jer unos ovih namirnica prouzrokuje nagla i velika kolebanja glikemije u krvi“, precizira dr Mrdak i dodaje da hrana treba da bude kuvana, barena, grilovana i pečena, nikako pržena u dubokom ulju, te da je jako važno prestati sa konzumacijom gaziranih pića i alkohola, i izbaciti naviku pušenja.
„Piti svaki dan najmanje 8 do 10 čaša vode (2 l) i redovno upražvanjavati fizičku aktivnost od 60 min, poput šetnje, vožnje bicikla, plivanje, plesa“, ističe dr Mrdak.
Za one koji imaju dijabetese, preporučuje se svakodnevno konzumiranje integralne testjenine, hljeba od cijelog zrna žitarice, integralnog pirinča, ribe, teletine, junetine, piletine, jogurta sa 1 % mm, posnog mladog sira…
„Od povrća se preporučuje zeleno lisnato, paprika, patlidžan, tikvice, praziluk, mahunarki: pasulj,boranija, sočivo, voća zelena jabuka, limun, mandarina, pomorandža, crveno bobičasto voće (kupina, malina, borovnica), jagode, zelena kruška, kajsija, breskva, zelenija banana, jezgrastog voća: bademi, lješnici, pistaće…, kao i maslinovo ulje i masline. Začini koji se preporučuju su peršun, bijeli luk, lovorov list, bosiljak, mirođija, a čajevi: nana, kamilica, šipurak“, kaže dr Mrdak.
„Samo ako se pravilno i zdravo hranimo, dovoljno spavamo i budemo fizički aktivni svakoga dana možemo spriječiti obolijevanje od dijabetesa, jer gram prevencije vrijedi kao kilogram liječenja“, zaključila je dr Marija Mrdak.
