Uspješno liječenje proširenih vena savremenim tretmanima
Dugotrajno sjedenje, naročito sa prekrštenim nogama, nošenje tijesne odjeće, starija životna dob… samo neki su od uzroka nastanka proširenih vena, koje dovode do zadržavanja krvi u donjim ekstremitetima, što rezultira povećanjem rizika od tromboze sa mnogostrukim komplikacijama. Ukoliko se ne liječe prosirene vene mogu stvoriti velike komplikacije.
Proširene ili varikozne vene predstavljaju značajan socijalno-medicinski problem zbog svoje velike učestalosti i ograničavanja radne sposobnosti oboljelih. Proširene vene češće se javljaju kod žena nego kod muškaraca.
– U većini slučajeva varikozne vene su samo kozmetički problem. Međutim, mogu da imaju veliki dijapazon simptoma, od bola i osjećaja nelagodnosti, pa sve do ulcera koji ugrožavaju ekstremitet – objašnjava za Primorski portal, vaskularni hirurg na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, pukovnik prof. dr Ivan Marjanović, koji ordinira u Poliklinici Da Vinči u Podgorici.
Svaka vena, prema njegovim riječima, može postati varikozna (proširena, dilatirana), ali vene koje su najčešće zahvaćene bolešću su na donjim ekstremitetima. Razlog je povećan pritisak usljed uspravnog hoda i stajanja.
Govoreći o simtomima dr Marjanović ističe da se i bez pojave bola javljaju tamno ljubičasto i plavo preobojene vene.
Nabrekle, nadute vene se često mogu ocrtavati pod kožom. Spektar tegoba je širok, posebno onih koje se javljaju s bolom: osjećaj svraba i težine u nogama (posebno nakon pojačane fizičke aktivnosti i noću); pečenja, probadanja, trnjenja, otoci potkoljenica. Osjeća se i svrab oko vena, osoba pati od sindroma nemirnih nogu. Ujedno, čak i manje povrede mogu da izazovu krvarenje, navodi dr Marjanović.
On naglašava da ka ozbiljnijoj dijagnozi vode zapaljenja vena i tromboza. Primjetne su i promjene u boji i teksturi kože, zadebljanja vena, pacijent ima grčeve pri naglom ustajanju, ulkuse u blizini skočnih zglobova, što može ukazivati na ozbiljno stanje. Dr Marjanović objašnjava da do problema dolazi jer vene imaju zaliske koji propuštaju krv u jednom smjeru, ka srcu, a ako su zidovi vene izduženi, stanjeni i neelastični, zalisci slabe i vuku krv unazad. To za posljedicu ima akumulaciju krvi u venama, koje postaju otečene i uvećane.
Praksa potvrđuje da žene češće imaju problem sa proširenim venama.
-Da, žene češće obolijevaju, čemu doprinose hormoni ili hormonska terapija. Među potencijalnim faktorima rizika su: menopauza, trudnoća (povišen intraabdominalni pritisak, povišen volumen krvi za vrijeme trudnoće i povećano lučenje hormona dovode do pojave varikoznog sindroma; na sreću, sindrom se povlači ili znatno poboljšava tri do 12 mjeseci nakon porođaja.), starost preko 50 godina, dugo stajanje, genetika, gojaznost, pušenje, tumori, objašnjava naš sagovornik.
Dr Marjanović navodi da se kao komplikacije javljaju izrazito bolne rane na koži blizu varikoznih vena, posebno na skočnim zglobovima.
– Promjena boje kože je vidna prije pojave ulcera. Može da se javi i tromboza površnih vena ili tromboflebitisa, što je češće slučaj, ili proširenja i tromboze dubokih vena noge, što je rjeđi, ali opasniji scenario, naglašava naš sagovornik, dodajući da povremeno variksi blizu kože mogu pući i izazvati krvarenje, najčešće je malo, a rjeđe može da bude i vitalno ugrožavajuće, kaže dr Marjanović dodajući da se dijagnoza uspostavlja „uz anamnezu, vizuelni klinički pregled ukazuje na postojanje varikoznog sindroma. Ultrazvukom se utvrđuje morfologija vena površnog i dubokog venskog sistema, postojanje protoka kroz venski sistem, prepreka u vidu trombova ili rjeđe tumora, kao i kompetentnost venskih valvula. Dijagnostika se može proširiti UZ pregledom abdomena, NMR pregledom venskog sistema i flebografijom. Potrebne su i analize krvi, a pored vaskularnog hirurga i flebologa, ponekad i konsultacije ljekara drugih specijalnosti u cilju optimalnog tretmana pacijenta“.
Prema riječima dr Marjanovića, zavisno od stadijuma bolesti ljekar može preporučiti više modaliteta liječenja.
– Higijensko-dijetetski režim ublažava tegobe i sprječava pogoršanja. Kompresiona terapija je često prvi korak prije pokušaja drugih vidova tretmana. Venotonici, antioksidanti i hemoreološka sredstva djeluju na smanjenje oksidativnog stresa, antiinflamatorno i poboljšavaju svojstva krvi. Kada su operativni zahvati u pitanju, klasična operacija podrazumijeva pravljenje više incizija na nozi, što zahtijeva oporavak od nekoliko nedelja. Mini-serijom mini-incizija se varikozne vene ekstrahuju specijalnim instrumentima i podvezuju na predilekcionim mjestima. Endovaskularna procedura ili kateterom vođene procedure podrazumijevaju identifikaciju vene u koju se preko igle i vodiča pod kontrolom UZ plasira kateter i vrši ablacija i zatvaranje iznutra, nezavisno od izvora generisanja toplote, bilo da je RF, laser ili vodena para. Nakon intervencije pacijent je sposoban da se posle nekoliko sati vrati aktivnostima, savjetuje se dan mirovanja i još nekoliko nedelja nošenja elastičnih čarapa tokom dana, ističe dr Marjanović.
– U slučajevima uznapredovalih ulcera na nozi, primjenjuje se ambulantna jednodnevna hirurgija. Sklerozacione procedure takođe spadaju u ambulantne procedure: aplikuju se injekcioni rastvor ili pjena, nakon čega pacijent miruje desetak minuta, a zatim može da nastavi sa uobičajenim aktivnostima, uz obavezno nošenje suportivne kompresivne terapije u trajanju od nekoliko dana. Laser se koristi za ablaciju manjih vena, venula, kapilara i spidera nevusa, što spada u kozmetičke procedure, navodi dr Marjanović, napominjući da se sve ove najsavremije procedure izvode u dnevnoj bolnici Poliklinike Da Vinči.
PREVENCIJA
Iako nema načina da se varikozne vene izbjegnu u potpunosti, poboljšanjem muskularnog tonusa i cirkulacije tegobe se znatno ublažavaju i usporava se pojava komplikacija. Preporučuje se korekcija životnog stila (prekid pušenja, unosa alkoholnih pića), adekvatna hidratacija organizma, zdrava, izbalansirana ishrana, sa dovoljno vlakana i smanjenim unosom soli, vježbanje, regulacija težine, izbjegavanje visokih potpetica i uske odjeće, elevacija nogu, regularna promjena pozicije za stajanje ili sjedenje, savjetuje dr Marjanović.
