Dvadesetak dana trajala plovidba kroz Francusku, prošli 180 lokova, tri tunela za brodove…

Malo je ljudi sa balkanskih prostora koji su vidjeli i doživjeli Francusku ploveći rijekama i kanalima. Na nesvakidašnjem putovanju, drvenim brodom koji je napravljen prije 70 godina, bračni par Duško i Dejana Vuković, krajem aprila isplovili su iz engleske luke  Southampton, a krajnji cilj je Bar. Ukupna ruta avanturističkog putovanja  je  1. 800 milja, od kojih su preko 800 milja imali plovidbe kroz Francusku.

 Na neobičnom putovanju  Barani su  dvadesetak dana  plovili  rijekama, kanalima, tunelima, lokovima kroz Francusku, od  luke Le Havre do Marselja.

– Iz  luke Le Harva  isplovili smo  29.aprila, a stigli smo  u Marselj  20. maja.  Imali smo nekoliko  dana bez vožnje. Prvi maj, praznik,  lokovi su bili zatvoreni,  dva dana jaka kiša i jedan dan jak vjetar  uslovili su loše vrijeme  i odlučili smo te dane da ne plovimo.  Od 23 dana ukupno , četiri nismo vozili. Brodom  “Flyng Spur Guernsey”praktično smo imali 19 dana plovidbe kroz Francusku, kažu Vukovići za Primorski portal

Francuska, je premrežena kanalima pa se brodom može ploviti od Velike Britanije  do Mediterana kroz gradove: Pariz, Lion Marselj…

Kanali koji spajaju rijeke i gradove su dugo bili glavni putevi za prevoz  tereta. Prije izgradnje autoputeva, rijekama i kanalima se prevozio sav teret. U literaturi je zabilježen podatak da je  Chardonnay postao najpopularnija sorta vina zato što je prvi stizao do “žednih” Parižana. U minulim vremenima dok su iz drugih dijelova Francuske, bačve prevožene konjskim zapregama, vino je iz Burgundije stizalo kanalom koji je spajao Dijon s Parizom. 

Ti plovni putevi su bili mogući uz gradnju velikog broja kanala  i tunela jer zemljište nije svuda bilo ravno. Na više mjesta su bila potrebna vještačka  jezera kako bi bilo dovoljnih  količina vode za plovidbu.

Plovidba kanalima kroz pokrajinu Šampanju, na sjeveroistoku Francuske

Duško u svojoj matrikuli ima upisane brojne duge plovidbe morima, ali iskustvo na putovanju kroz Francusku  je nešto što do sada nije doživio prevashodno zbog učestalh lokova  koji su ih „digli“ na nadmorsku visinu oko 300 metara.

-Imao sam iskustva u lokovima tokom duge plovidbe. Bio sam pet godina na Velikim jezerima.  U svim  kanadskim  jezerima je ukupno  16 lokova, a kroz Francusku preko 180 lokova, i to  učestalih tokom plovidbe. Treba uploviti, vezati se, isploviti. Ploveći  uz rijeku nije monotano. Priroda, arhitektura, lijepi gradovi, kaže Duško.

Ploveći francuskim rijekama, Vukovići su sa Sene doživjeli Pariz. Grad svjetlosti ima svoje čari, ali posebni  doživljaji su bili tokom plovidbe rijekom Ronom.

Rona je najplovnija rijeka u Francuskoj. Izvire ispod švajcarskih Alpi, a najvećim dijelom ukupnog toka od  812 kilometara protiče kroz Francusku. Upravo na Roni su najatraktivniji lokovi. Od prvog iskustva do zanimljivosti u lokovima, Vukovići opisuju svoje doživljaje  za čitaoce Primorskog portala.

-Od 180 lokova koliko smo imali tkom plovidbe rijekama kroz Francusku, na 114 lokova smo se dizali na nekih 300 metara nadmorske visine, a kroz  64 loka je bilo spuštanje. Dužine i širine  lokova su različite, ima ih dugačkih  50 -tak metara, neki široki oko pet metara, ima i širih. Vrlo brzo smo se uigrali i konope stavljali na bitve.  Brod se u loku veže  za najbližu bitvu, kako se voda diže  kanap prebacujemo na gornju bitvu i tako do kraja . Trebalo je malo  vremena da savladamo vještinu, ipak smo samo nas dvoje  na brodu , kaže Duško koji je tokom duge  plovidbe brodovima  stizao do Kanade i kroz Velika jezera prolazio kroz lokove.

Jedan od najdubljih lokova na svijetu je na rijeci Roni u Francuskoj , 28 m spuštanje u loku

Dejani, je pak, ovo bio prvo iskustvo.

– Prvih nekoliko lokova oko  Pariza  su bili malo i traumatični. Dogodilo se da smo kroz  prvi lok  prošli noću što je povećalo napetost. Ispred  nas je bila jedna barža i divni ljudi koji su nas uputili. Uz njihovu pomoć smo uspjeli, mada iskreno nije bilo jednostavno. Već sutradan sve je bilo lakše. Ako se u loku nađete sa orgromnim kruzerom,  mi malim brodom- nije baš prijatno.

Duško je prolazio kroz lokove po Kanadi tako da nije bio iznenađen, ja sam ipak u početku strepila. Kad počne da se puni vodom moraju snažno da se drže konopi, tako da ta  prva iskustva i nisu bila baš „slatka“. Od petog smo plovili opušteno. Na ušću Marne u Senu ima  18 lokova, a zanimljivo je da samo kroz pokrajine  Šampanj i Burgon ima ih 114. Za sve lokove nisu isti tehnički sistemi i aparature koje se koriste , navodi Dejana  dodajući da su u  pokrajini Burgon  iz loka u lok ušli i izašli devet puta.

Na rijeci Soani obavezno je tokom vožnje u lokovima nositi prsluke, Duško Vuković

– Na kraju jeste naporno, ali nije bilo strašno. Meni je teže bilo kad smo se dizali, nego spuštali tokom plovidbe. Lokovi poslije Liona su posebna priča. Ti, lokovi  na Roni su čudo neviđeno. To je nevjerovatno. Spušlali su nas i do 28 metara. Zakačimo se za bitvu koja klizi. Kad smo krenuli silaznom putanjom mnogo se lakše održati. Uploviš u pun lok vode i zakačiš brod za bitve i lagano spuštanje, opisuije Dejana.

  Plovidba rijekom omogućava uživanje u lijepom što stvara priroda i čovjek, grad Lion

Tokom avanturističke plovidbe Francuskom, Vukovići su  doživjeli  i prolazak brodom kroz tunele.

-Ploveći kanalima  prošli smo kroz tri tunela. Prvi, dugačak oko 600 metara,  je na izlazu iz  Pariza, a poslednji Matale  je dužine  oko 10 kilometara. Dozvoljena brzina plovidbe kroz tunele  je 4 km/h. Prije nego što smo uplovili razmišljali smo hoće li biti klaustofobično. Razmišljali smo kako će biti. Naravno prvo smo pročitali karakteristike, pa i iskustva ljudi.  Kad smo ušli u tunel bila sam oduševljena. Sestru sam zvala i pustila joj snimak. Prolazak je nevjerovatan.Tunel je  osvjetljen. Plovi se lagano. Na kraju tunela se nazire tačka koja se povećavala kako smo se približavali izlazu. Bio je to zaista nesvakidašnji doživljaj, priča Dejana.

Putovanje je Dejana ovjekovječila brojnim snimcima   i fotografijama. U sadržajnoj foto arhivi uz živopisnu prirodu, lijepa sela, neobične arhitekture i zdanja u gradovima, i fotografije infrastrukture uz rijeke među kojima pažnju provlače  akvadukti.

– Izađemo iz loka i pred nama se otvori  akvadukt. Duško  opisuje evo   „most za vodu preko vode“, prenosi iskusva Dejana.

Ona dodaje  da je  bilo   i neugodnosti tokom tankovanja goriva jer se dešavalo da pumpe ne rade pa su bili prinuđeni da se snalaze i transporuju gorivo u kanisterima.  

Na plovidbi kroz Francusku  Vukovići su vidjeli Marselj, drugi po veličini grad koji ima oko  milion stanovnika. Smješten u Lionskom zalivu – zbog povoljnog geografskog položaja kao i Stare luke – grad ima  specifičnosti lučkog grada, ali i znamenitosti jedinstvenog nasleđa  sa svojih 25 pozorišta, deset koncertnih dvorana, operom, velikim pozorištem i 22 muzeja.

Marselj, drugi po veličini grad u Francuskoj

Na pitanje – Kakva je razlika u plovidbi  morima i rijekama, Duško odgovara da i jedna i druga plovidba ima svoje čari,  ima i dobrih i loših strana.

-More može biti zločasto, nemirno, talasi… Na rijekama je to manja mogućnost. Međutim, na moru je čovjek opušten, velike širine, nije gusto u saobraćaju. Na rijekama suženo sve, voda relativno mirna, ali ima struja i korjena, vrloga. Ima dosta teglenica (šlepovi) na rijekama, takođe  mnogo riječnih kruzera  preko 100 metara. Nije se jednostavno mimoići sa velikim brodovima u rijeci koja krivuda u toku. Prisutni su svako malo lokovi  koji zahtjevaju vještu posadu, objašnjava Duško.

On i supruga plove skoro mesec dana ka Baru drvenim brodom koji je hotelijer iz Engleske kupio za 1 funtu. Brod se nekada koristio za prevoz bolesnika sa ostrva u La Manšu. Duško će u Baru raditi restauraciju broda koristeći tikovinu sa namjerom da vlasnik dobije unikatno plovilo.

-Što se tiče vožnje brod je jako maritivno sposoban.  Kao stijena je na vodi, dobro drži brzinu. Maksimalnu smo postizali do 34 milje na sat. Ekonomično smo vozili oko 18 milja preko La Manša. U rijekama smo plovili  uzvodno i  struje su  dvije –četiri milje protiv nas tako da velike brzine su nepovoljne za potrošnju goriva. Maksimalna brzina protiv struje nije povoljna za potrošnju goriva. Ima tu malo „igre“ sa ekonomijom. Takođe,  ako se brže vozi dižu se talasi što nije baš ugodno za one koji na obalama rijeka tako da se krećemo brzinom sedam od 12 milja, zavisno od relacije, objašnjava Duško.

Detaljna ruta putovanja je razrađena u Engleskoj i podijeljena  u pet etapa: Start u Sauthemptonu i prelaz preko La Manša do Le Avra,  od  Le Avre preko Ruana do Pariza, zatim Pariz preko Liona do Marselja.

Vukovići su na ruti  od Marselja preko Korzike do  Sicilije. Peta etapa je od Sicilije do Bara gdje bi trebali uploviti poslednjh dana maja u zavisnosti od vremenskih prilika.