Sir je simbol kulture, tradicije i gostoprimstva u Crnoj Gori

Dan ljubitelja sira je odličan povod da podsjetimo na zanimljive podatke  o namirnici koja je za mnoge svakodnevno na trpezi. Kroz istoriju  sir je  uticao na promjenu  čovjeka koji je od lovca i sakupljača postao pastir i ratar. Zanimljiv je podatak da na svijetu postoji preko 1.400 vrsta sireva. Mnoge zemlje svijeta svoje sireve su brendirale i sa ponosom ih predstavljaju u ponudama nacionalnih proizvoda. Na ovogodišnji Dan ljubitelja sira Primorski portal pažnju posvećuje vrhunskim sirevima iz crnogorskih krajeva.

Povodom međunarodnog Dan ljubitelja sira: Istražili smo najbolje iz Crne Gore

Crna Gora, zemlja sa bogatom kulturnom baštinom i netaknutim prirodnim lepotama, ponosi se i svojim autohtonim sirevima. Na Međunarodni dan sira 20. januar, istražujemo jedinstvene vrste sireva koji se prave širom crnogorskih planina, dolina, kotlina. Ovi sirevi nisu samo hrana, već su simbol kulture, tradicije i gostoprimstva crnogorskih sela.

Pljevaljski sir – čuvar tradicije sjevera

Pljevaljski sir je jedan od najstarijih i najpoznatijih sireva u Crnoj Gori. Proizvodnja ovog sira datira još od srednjeg veka. U dokumentima dubrovačkog arhiva iz 1348. godine navodi se razvijena trgovina između Breznice (današnjih Pljevalja) i Dubrovnika, gde su se između ostalog trgovali stočarski proizvodi, uključujući sir. Sir se pravi od kravljeg nekuvanog mlijeka i ostavlja se da zri u drvenim kacama, što mu daje specifičan ukus.
Legenda kaže da je jedan pastir slučajno otkrio kako sir postaje ukusan kada se ostavi da zri u drvenoj kaci, čime je započeta tradicija koja traje do danas.

Njeguški sir – ukus prošlosti

Njeguški sir je autohtoni crnogorski sir koji potiče iz sela Njeguši, smještenog na obroncima Lovćena gdje se sudaraju planinska i mediteranska klima. Njegova proizvodnja počinje prije nekoliko stotina godina, a prvi pisani tragovi datiraju iz 16. vijeka. Tradiocionalno, Njeguški sir se proizvodi se ovčijeg mlijeka, a kako bi se sir sačuvao što duže, prosušen, stavlja se u ulje što mu daje specifičan ukus. Njeguški sir se, osim kao hrana, smatrao i simbolom gostoprimstva. Priča se da su ga ljudi u prošlosti nosili kao poklon prilikom posjeta, vjerujući da donosi sreću i blagostanje. I danas je Njeguški sir nezamjenjiv na crnogorskim trpezama, posebno kada se služi uz Njegušku pršutu i domaći hljeb.

Kolašinski lisnati sir – majstorstvo u svakom sloju

Kolašinski lisnati sir je tradicionalni proizvod iz Crne Gore, poznat po svom jedinstvenom ukusu i specifičnom načinu pripreme. Proces pravljenja datira još iz 19. vijeka, prenoseći se s koljena na koljeno. Ime je dobio po svojoj karakterističnoj strukturi koja podseća na slojeve ili listove, a tehnika pravljenja usavršavana je iz generecije u generaciju. Zanimljivo je da su se kolašinske žene u prošlosti takmičile u tome koja će napraviti „najtanji list“ sira, vjerujući da što su slojevi tanji, to je sir ukusniji. Čak se pričalo da se kroz najbolje listove mogao „pročitati“ tekst, što je postao simbol vještine i kvaliteta ovog delikatesa. Karakteristika kolašinskog lisnatog sira je da se može zamrzavati jer sačuvan i na taj način ne gubi na svom kvalitetu i strukturi.