Zimsko računanje vremena počinje 26.oktobra pomjeramo kazaljku sat unazad-najduža nedelja

Poslednja nedelja u oktobru je najduži dan u 2025. godini. U noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra, u tri sata ujutru 26. oktobra, kazaljke na satu pomjerićemo sat unazad.

To je još jedan prelazak na zimsko računanje vremena. Nedelja, 26.oktobra će trajati 25 sati, jer „dobijamo“ sat više, pošto će se vremenski interval od dva do tri ujutru ponoviti dva puta.

Mnogima ovakva praksa ne prija, jer će dnevne svjetlosti biti znatno manje. U nedjelju, mrak će početi da pada oko 16 časova i 35 minuta.

Od ovog vikenda dani će postajati sve kraći, a najkraći će biti 9. i 10. decembra, kada će sunce zalaziti već oko 15 časova i 57 minuta.

Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru, u noći između subote i nedjelje.

Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet, digitalne kazaljke se najčešće automatski pomjere unaprijed ili unazad.

Kako važeća regulativa Evropske unije o pomjeranju sata ističe 2026. godine, naredna godina mogla bi biti presudna. Međutim, dok države članice EU nisu usaglašene oko toga koje vrijeme usvojiti – ljetnje, ili zimsko – konsenzus može ostati nedostižan.

Ljetnje računanje vremena uvedeno je da bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost. Ljeti, kada su dani duži, sat se pomjera tako da se jedan jutarnji sat „ukrade“ i doda večeri – kako bi mrak pao kasnije.

Tu ideju prvi je osmislio američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin davne 1784. godine, objavivši esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama.

Ljetnje računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedjelja kasnije i Velika Britanija. Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost i sačuvaju ugalj.

Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi.

Ljetnje računanje vremena u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine

Evropska komisija je još prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata, ali saglasnost još nije postignuta.

Predlog je 2019. godine podržao Evropski parlament, a države članice su dobile rok do aprila 2020. da se izjasne hoće li koristiti ljetnje ili zimsko računanje vremena.

Konačna odluka nije donijeta, jer je u martu 2020. proglašena pandemija koronavirusa, uvedene su stroge epidemiološke mjere, pa je izjašnjavanje odloženo.