Gojaznost je uzrok mnogih bolesti, žene, a i dječaci skloniji višku kilograma
Već decenijama postoje naučni dokazi da je gojaznost uzrok mnogih bolesti. Više od četrdeset odsto djece uzrasta od sedam godina ima problem sa predgojaznošću, ili gojaznošću. Zbog kompozicije tijela i hormonskog statusa, smatra se da su žene sklonije nakupljanju masnih naslaga. Međutim, ako pogledamo podatke za Crnu Goru na primjer za djecu, uočićemo da je procenat gojaznih dječaka (koji iznosi oko 18%) veći od procenta gojaznih djevojčica (oko11%). Ovo su podaci koje za Primorski portal navodi specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore dr Enisa Kujundžić na temu gojaznosti i posljedica koje može izazvati ovaj ozbiljan zdravstveni problem.
Primorski portal: Koliko je procentualno gojaznih osoba među crnogorskom populacijom uzrasta djece , a koliko kod onih koji su punoljetni ?
Dr Enisa Kujundžić: Kada je riječ o djeci, od 2016. godine Crna Gora je uključena u Evropsku inicijativu za praćenje dječije gojaznosti, te smo sada prikupili podatke iz treće runde istraživanja. Prema najnovijim podacima iz 2022. godine, više od četrdeset odsto djece uzrasta od sedam godina ima problem s predgojaznošću ili gojaznošću.
Posljednji dostupni podaci o odrasloj populaciji iz Nacionalnog istraživanja o pokazateljima zdravlja datiraju iz 2008. godine, što ih čini prilično zastarjelim. Tada je od prilike polovina osoba starijih od osamnaest godina bila prekomjerno uhranjena ili gojazna. S obzirom na globalni porast prevalencije gojaznosti, može se pretpostaviti da je situacija danas vjerovatno lošija.
Primorski portal: Ko je skloniji gojaznosti – muškarci ili žene, dječaci ili djevojčice?
Dr Enisa Kujundžić:Zbog kompozicije tijela i hormonskog statusa, smatra se da su žene sklonije nakupljanju masnih naslaga. Međutim, ako pogledamo podatke za Crnu Goru npr. za djecu, uočićemo da je procenat gojaznih dječaka (koji iznosi oko 18%) veći od procenta gojaznih djevojčica (oko 11%). Slična situacija je i u Evropi, mada su zbog gore pomenutih faktora i kriterijumi za muškarce stroži. U zemljama koje su skorije prikupljale podatke za odraslu populaciju, imamo različitu distribuciju prevalencije gojaznosti kod žena i muškaraca, tj. u nekim zemljama su žene gojaznije, u drugim (Italija) su to muškarci. Pored razlike u pogledu prevalencije, postoji i polna distribucija masnog tkiva . Za dati indeks tjelesne mase (BMI), postoje dobro poznate razlike u tjelesnom sastavu između polova, uključujući veću mišićnu masu kod muškaraca i veću adipoznost (gojaznost) kod žena. Muškarci obično imaju centralnu distribuciju masnog tkiva (android), dok žene pokazuju perifernu distribuciju masnog tkiva (ginoid), posebno u udovima i kukovima.
Primorski portal: Postoje li bolesti koje su direktno povezane sa gojaznošću i koje su to konkretno?
Dr Enisa Kujundžić:Već decenijama postoje naučni dokazi da je gojaznost uzrok mnogih bolesti. Gojaznost po definiciji predstavlja nakupljanje masnog tkiva u mjeri koja izaziva posljedice po zdravlje. Posebno je zabrinjavajuće nakupljanje masti oko organa – takozvana visceralna gojaznost. Veća visceralna adipoznost (češća kod muškaraca) povezana je sa negativnim metaboličkim posljedicama, kao što su povišeni nivo insulina nakon obroka, slobodne masne kiseline i trigliceridi, povišeni krvni pritisak. Nasuprot tome, periferna distribucija masnog tkiva, koja se obično
nalazi kod žena, manje je povezana sa razvojem komplikacija povezanih sa gojaznošću u poređenju sa centralnom distribucijom masnog tkiva. Generalno gledano, osim sa kardiovaskularnim oboljenjima i dijabetesom, gojaznost se dovodi u vezu sa nekim oblicima malignih oboljenja, kao što su karcinomi debelog crijeva i karcinom dojke.
Primorski portal: Koji su uzroci gojaznosti ? Ima li gojaznost genetsku predispoziciju i da li se tretira kao oboljenje?
Dr Enisa Kujundžić: Gojaznost je složen zdravstveni problem sa mnogo uzroka. Pojednostavljeno, nastaje kada se dodatne kalorije skladište u tijelu u obliku masti. Najvažniji uzroci su loše navike u ishrani i nedostatak fizičke aktivnosti, koji su rezultat faktora okoline, tj. spoljašnjih faktora. Istraživanja pokazuju da su slatki napici i voćni sokovi glavni krivci gojaznosti kod mladih, a da je više od osamdeset odsto populacije globalno – slabo aktivno. Zato je trend gojaznosti u posljednjih nekoliko decenija drastično u porastu. Nedostupnost zdravih opcija u vidu hrane i okruženje koje ne podržava bavljenje fizičkom aktivnošću, glavni su faktori održavanja ovog lošeg trenda kada je gojaznost u pitanju. Genetika je vrlo važna i ona je odgovorna za postojanje predispozicije za nastanak gojaznosti. Druga polovina, koja djeluje kao okidač su spoljni faktori. Naši geni se nisu promijenili u posljednjih nekoliko godina, a prevalenca gojaznosti u mnogim evropskim zemljama u posljednje dvije dekade je dva puta veća u odnosu na tadašnji period. Dakle, jasno je da rast prevalence nije posljedica izmjene gena, već promjena u načinu života, odnosno javlja se usljed dejstva faktora spoljne sredine. Krećemo se mnogo manje, a definitivno konzumiramo i suviše energetski bogatu hranu. Znači, unos hrane bogate mastima, visokokalorične namirnice i sve manje pokretljivosti, glavni su razlozi za nastanak epidemije gojaznosti širom svijeta, a posebno u industrijski razvijenim zemljama.
Primorski portal: Zbog čega neke osobe i pored unosa visokokalorične hrane ostaju vitke, a sa druge strane postoje i one na čije se tijelo, kako kažu, “sve lijepi”? Koji metabolički procesi utiču na ovu razliku između ljudi?
Dr Enisa Kujundžić:Metabolizam se često povezuje sa konceptom gubitka kilograma, ali njegov značaj i uticaj sežu daleko izvan tog okvira. Naime, metabolizam predstavlja složen proces kroz koji naše tijelo dobija energiju iz hrane koju konzumiramo i koristi je za održavanje vitalnih funkcija. Ovaj proces je mnogo dublji i kompleksniji nego što se na prvi pogled može činiti. Genetika, ishrana, fizička aktivnost, hormoni i mnogi drugi činioci zajedno oblikuju brzinu i efikasnost našeg metabolizma i to na sljedeći način:
Genetika. Naslijeđeni metabolički sklop određuje kako naše tijelo obrađuje hranu i troši energiju.
Pol i starost. Muškarci obično imaju veću mišićnu masu i manji procenat masti u tijelu od žena, što rezultira bržim metabolizmom. Međutim, kako starimo, mišićna masa se smanjuje, a masnoća se povećava, što može dovesti do usporavanja metabolizma.
Tjelesna kompozicija. Odnos između mišićne mase i masnih naslaga u tijelu takođe igra ključnu ulogu u metabolizmu. Mišići zahtijevaju više energije za održavanje nego masnoća, što znači da osobe sa većom mišićnom masom imaju tendenciju da imaju brži metabolizam.
Ishrana. Termički efekat hrane, odnosno energija koja se troši tokom varenja, takođe utiče na metabolizam. Određeni makronutrijenti, poput proteina , zahtijevaju više energije za varenje i apsorpciju u poređenju sa mastima i ugljenim hidratima. Ishrana bogata proteinima može pomoći u ubrzanju metabolizma.
Fizička aktivnost. Nivo fizičke aktivnosti direktno utiče na brzinu metabolizma. Vježbanje povećava potrebu tijela za energijom, što može dovesti do ubrzanja metabolizma čak i nakon završetka treninga. Kardiovaskularne vježbe i vježbe snage posebno doprinose ovom efektu.
Hormoni. Različiti hormoni, kao što su tiroidni hormoni i insulin, igraju ključnu ulogu u regulaciji metabolizma. Tiroidni hormoni kontrolišu brzinu kojom tijelo troši energiju, dok insulin reguliše nivo šećera u krvi i skladištenje masti.
San. Nedostatak sna može narušiti hormonalnu ravnotežu, uključujući hormone koji su povezani sa regulacijom metabolizma. Nedostatak sna može usporiti metabolizam i povećati sklonost ka gojenju. Kada se čini da nam se sve što pojedemo „lijepi“, moguće je da pristup regulacije metabolizma nije holistički, već da se radi na samo jednom aspektu zanemarujući druge. Pravilno kombinovanje ishrane, fizičke aktivnost i životnog stila u smislu pridržavanja rutine u spavanju i redovnosti u obrocima, može podržati efikasan metabolizam i unaprijediti opšte zdravlje. Redovni obroci su osnova – preskakanje obroka usporava metabolizam jer tijelo ulazi u energetski štedljiv režim. Fizička aktivnost takođe igra ključnu ulogu – kombinacija kardiovaskularnih vježbi i vježbi snage povećava mišićnu masu i stimuliše brži metabolizam, čak i u stanju mirovanja. Adekvatno hidriranje takođe je važno, jer dehidratacija može usporiti metabolizam. Kvalitetan san, takođe, ima direktan uticaj na hormone koji regulišu metabolizam.
Primorski portal: Postoji li način da se prevenira gojaznost ?
Dr Enisa Kujundžić:Ako pođemo od osnovnih uzroka gojaznosti, a to su neadekvatna ishrana i manjak fizičke aktivnosti, odgovor možemo lako naći. Pravilnom ishranom i umjerenom fizičkom aktivnošču u skladu sa polom i godinama, lako možemo održati svoju tjelesnu masu u zdravim okvirima. Naravno da u okruženju koje ne podržava zdrave izbore i favorizuje takozvani sedenterni način života nije ni malo lako sprovesti ove, samo naizgled, jednostavne stavke.
Svijest o tome što je štetno po zdravlje i postavljanje prioriteta koji podrazumijevaju očuvanje zdravlja, pomaže nam da se izborimo sa izazovima koje nosi savremeni način života.
Novinarka: Jelena Kljajević
Foto: Institut za javno zdravlje
