Kako sačuvati Institut u Igalu, temelj crnogorskog zdravstvenog turizma

Primorski Portal 14.03.2023 12:01

Neophodno je sačuvati Institut „Dr Simo Milošević“, te pronaći najodrživiji i najprofitabilniji model njegovog poslovanja. Iskustvo i povjerenje koje Institut „Dr Simo Milošević” u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, nego i na visoko razvijenom evropskom tržištu (Norveška, Holandija, Švedska, Danska…), uz stručni kadar, predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba temeljiti razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

Ovo je poručeno sa sjednice Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, tokom koje je razmotren i Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Sjednicu je vodila predsjednica Koordinacionog odbora dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.

– Institut Igalo se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Riječ je o ustanovi sa 73 godine zavidne tradicije, koja je nosilac programa razvoja zdravstvenog turizma i kao takva je navedena i u Strategiji pametne specijalizacije. Mislim da treba da pošaljemo jasnu poruku da ta ustanova treba da opstane u pravom smislu i obliku – kazala je predsjednica Delić.

Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja mr Luka Đukanović, rekao je da je problem Instituta u Igalu veoma kompleksna tema s obzirom na veličinu duga i zapuštenost objekta.

– Riječ je o vrlo važnoj instituciji i moramo sve uraditi što je u našoj moći da je vratimo na pravi put. Institut je opterećen velikim dugom između 20 i 40 miliona eura, viškom zaposlenih, a potrebna su i značajna ulaganja u infrastrukturu. Vlasnička struktura (u kojoj je i privatni vlasnik) ograničava djelovanje države u smislu zaštite konkurentnosti. Potrebna je reorganizacija i restrukturiranje društva, te promjena vlasničke strukture kako bi se Institut doveo u održivo poslovanje – rekao je Đukanović.

Tekst Predloga zakona o zdravstvenoj zaštiti pretpostavka je stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma. Oblast zdravstvenog turizma, ovim predlogom zakona je dobila normativno uređenje, a planiranim donošenjem podzakonskog akta propisaće se podjela u djelatnosti zdravstvenog turizma, odnosno, preciziraće se oblici usluga zdravstvenog turizma.

Kako se zdravstveni turizam po prvi put definiše u zakonu, Koordinacioni odbor je stava da je potrebno imati u vidu da on obuhvata kako medicinski, tako i nemedicinski turizam (tj. spa i wellness), sa čim se saglasio i zakonopisac, uz konstataciju da su ove kategorije već unijete u inovirani tekst ovog akta. Takođe, predstavnici Ministarstva zdravlja su informisali Koordinacioni odbor da je iz teksta uklonjen stav o zabrani reklamiranja usluga zdravstvenog turizma, istakavši saglasnost da bi onemogućavanje promocije u ovom segmentu predstavljalo svojevrsnu biznis barijeru.

Predsjednica Delić je mišljenja da se u Zakonu mora jasno precizirati pojmovnik zdravstvenog turizma, dok je Rada Janjić iz Instituta za standardizaciju stava da se treba pozvati na standarde u kojem su svi pojmovi adekvatno definisani.

Predstavnik Ministarstva zdravlja mr Luka Đukanović je istakao da je u zdravstveni sistem prošle godine uloženo preko 50 miliona eura i pokrenuto 24 projekta u okviru kapitalnog budžeta.  

– Predano radimo na tome da unaprijedimo sistem i omugućimo bolje uslove za naše pacijente – kazao je on.

Takođe, istakao je da su svjesni situacije važnosti standarda, posebno kada je u pitanju wellness turizam, te da će se uskoro raditi na izradi podzakonskog akta u ovoj oblasti. Prema njegovim riječima, trenutni zakon još uvijek ne prepoznaje međunarodnu standardizaciju zdravstvenih ustanova, te je u skladu sa tim Ministarstvo reagovalo i u toku je pilot projekat za akreditaciju domova zdravlja u Podgorici i Kotoru