Porast broja polno prenosivih bolesti i prevencija malignih oboljenja kod muškaraca- iz ugla urologa

Teme o seksulanim odnosima: kada ih započeti, rizici od polno prenosivih bolesti, zaštita od infektivnih bolesti, neželjene trudnoće, reproduktivno zdravlje, promjename na polnim organima, zatim prevencija malignih oboljenja kod muškaraca, kancer prostate i testisa bile su u fokusu edukativnih radionica sa srednjoškolcima kroz projekat “Pitaj doktora” u organizaciji NVO „Povjerenje“. Na radionicama koje su održane u sve tri srednje škole u Baru dr Marko Vuković- urolog nakon edukativnog predavanja o prevenciji malignih oboljenja, posvećeno je odgovarao na pitanja adolescenata.

-Prevencija je suština kod svih malignih oboljenja, a kad govorimo o malignim oboljenjima muškaraca tu prije svega mislimo na tumore testisa koji su najveći problem u mladoj populaciji od 15-30 godine, zavisno o kom tipu tumora se radi. Suština svega je edukacija mladih ljudi da znaju šta predstavljaju tumori, kakav problem mogu da izazovu. Adolescente treba edukovati da otvoreno govore o problemima  koje imaju, da pođu kod ljekara, kazao je dr Vuković ističući da je pravovremeno otkrivanje  vrlo važan faktor jako dobre prognoze u liječenju  tumora testisa.

-U urološkim ambulantama imamo pacijente koji dođu zbog seksualno prenosivih bolesti. Ono što je problem je što da odlažu dolazak kod ljekara. Svaki seksulani odnos  bez zaštite sa rizičnim partnerom/partnerkom koji često mijenjaju partnere može dovesti do seksualno prenosivih bolesti, kazao je dr Vuković apelujući učesnicima radionice da koriste prezervative ističući da su polne bolesti u porastu.

Edukativna radionica kroz projekat „Pitaj doktora“ u Gimnaziji Niko Rolović

U Crnoj Gori polne bolesti koje su bile „istorija“ se dijagnostikuju u današnje vrijeme.

-Iako su ljekari smatrali da je sifilis iskorjenjena bolest,  sifilis se pojavio. Jako rijetka bolest, ali je nedavno dijagnostikovana kod dva pacijenta. To nam govori da moramo razgovarati sa djecom,  prenositi  znanje, da imaju saznanja   kako da se paze. Moramo da radimo na prevenciji koja je izuzetno važna, kazao je dr Marko Vuković -urolog.

Predsjednica NVO Povjerenje, dr Gina Masoničić koja 20 godina organizuje edukativne radionice i za adolescente i za starije generacije, potvrđuje da su srednjoškolci jako zainteresovani za teme kroz projekat „Pitaj doktora“

-Na prošlom predavanju imali smo pitanje kada je dozvoljeno po zakonu stupiti u seksualne odnose i bila je primjedba jer je zakonski dozvoljeno sa 14 godina. Zakon se odnosi i na djevojčice i na dječake. Na Zapadu je to sa najmanje 16 godina, a stupanje u brak kod nas sa 18 godina, odnosno 16 ako se sve strane usaglase.  Za razliku od svih nas na predavanju, djevojke koje su to pitale bile su jako informisane o našim zakonima. Po zakonu je dozvoljeno stupanje sa 14, a u praksi ima trudnoća i sa 13, navela je dr Masoničić.

Doktor Marko Vuković: pacijenti vrlo rijetko pridržavaju normi i pravila

-Suština je neprosvijećenost, odnosno neznanje i nedostatak edukacije. Problem je i ono što polazi iz porodice – u praksi sam imao priliku da prepoznam da mladi usvajaju određene obrasce ponašanja zbog bunta koji nastaje zbog odnosa u porodici, sa roditeljima… Rizični odnosi su odraz i toga. Treba krenuti od edukacije, razgovora sa roditeljima, stvaranja nekog prijatnog ambijenta koji će kasnije da se prenese na školu, prijatelje i doktore na kraju i da postoji iskren odnos. Kad je neko spreman za seksualne odnose- važno je imati nekoga s kim mladi mogu o tome da razgovaraju. Kada tog odnosa nema, stupanje u seksualne odnose u nezrelim godinama postaje odluka koja se donosi naprečac, i to uglavnom budu loše odluke i nastaju problem, kazao je dr Vuković ističući “prevencija, sa razgovorom i iskrenim odnosom može dovesti do pozitivnih rezultata”.

Profesorica Nataša Šljivić, psiholog  kaže da je adolescencija  vrlo burna i vrlo rizična.

-Koliko god s jedne strane je puna mladosti i ljepote, hirovitosti, s druge strane je prepuna izazova i adolescent zaista imaju jako puno dilema, strahova, potreba… jako je važno sa mladim ljudima ostvariti dobar i uvjerljiv odnos i u tom odnosu se oni osjećaju sigurno i bezbjedno da pitaju, kazala je prof. Šljivić. -Imam sreću da predajem psihologiju, kao obavezni osnovni predmet, i izborne predmete – zdravi stilovi života i pojedinac u grupi, odnosno socijalna psihologija. Kada su ovakve  teme, o kojima je doctor  govorio, ona koristimo različite tehnike – imamo žutu kutiju (kutiju povjerenja), kroz koju anonimno mogu da postave pitanja. Najčešće su to pitanja vezana za seksualni razvoj i reproduktivno zdravlje. Na npitanja iz oblasti psihologije odgovori, a često sarađujem sa dr Masoničić, dr Valentinom Kalinić -endokrinolog koje daju odgovore iz oblasti medicine, navela je prof. Šljivić.

Prema mišljenju prof. Šljivić  djeca  čitaju na internetu, skrolujući društvene mreže i internet.

-Onda tu postaje opasnost – koliko je kod njih razvijeno kritičko mišljenje i koliko dobro će odabrati prave informacije i prepoznati respektabilan izvor. Prosvjetni radnici  s druge strane moraju imati dovoljno sluha da nekad izađu iz programa nastavnog i govore o nekoj njima važnijoj temi koja je za njih goruća. Ja sa mojim učenicima kad god imam priliku razgovaram na teme koje su njima važne, istakla je Šljivić.

Projekat “Pitaj doktora” realizuje se od 2003. godine, a pored edukativnih, sadrži preventivne aktivnosti.  Prošle sedmice u okviru projekta „Pitaj doktora“ primarijus dr Nada Cicmil Sarić -značaj prevencije malignih oboljenja kod žena – kancer dojke’ je edukativna radionica na kojoj je  moderator primarijus dr Nada Cicmil Sarić.