Crna Gora uvezla 22 miliona litara flaširane vode, domaće fabrike se “dave” u nametima

Usvajanjem Zakona o akcizama početkom maja, parlament je domaćim fabrikama za flaširanje vode uveo još jedan namet za naplatu. Plaćanje akcize na plastiku za jednokratnu upotrebu i pored ogromnog uvoza vode, može dovesti u loš položaj brendove iz Crne Gore u odnosu na inostrane. Takođe, tržište je preplavljeno vodama iz uvoza, pa je samo u prethodnoj godini uvezeno preko 22 miliona litara flaširane vode.

Uvođenje akcize na plastiku za jednokratnu upotrebu, 40 centi po kilogramu, finansijski će dodatno opteretiti fabrike voda iz Crne Gore. Novi namet ne odnosi se na ambalažu u kojoj su gotovi proizvodi, pa će sa druge strane, uvozni brendovi na tržištu imati bolji položaj.

“Izmjenom zakona o akcizama uvedena je akciza na plastiku za jednokratnu upotrebu od 40 centi po kilogramu. To je bio i predlog bivše Vlade i tadašnjeg Ministarstva finansija i socijalnog staranja uz obrazloženje da se time želi zaštititi životna sredina od prekomjerne upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu”, saopšteno je juče iz Privredne komore Crne Gore prenosi CDM.

Privrednici ističu da pomenuta akciza predstavlja preveliko opterećenje jer je plastika ionako poskupila usljed povećanja cijena nafte.

Boris Rašković, Water Group, ukazuje da se slični nameti ne obračunavaju uvoznicima plastike, već samo domaćim proizvođačima, što umanjuje njihovu konkurentnost i destimuliše poslovanje.

Saglasan je predsjednik Skupštine Vojo Banović ocjenjujući paradoksalnim što se tako stimuliše uvoz, a ne sopstvena proizvodnja.

“Suština primjene zakona je nefavorizovanje nikoga, a ovakva primjena akciza podstiče nelojalnu konkurenciju”, smatra Banović.

Predsjednica PKCG Nina Drakić je kazala da je Komora uputila inicijativu Ministarstvu u vezi akciza na plastiku, ističući da one predstavljaju značajan namet za domaću privredu koji, na godišnjem nivou iznosi između 120 i130 hiljada eura za pojedine kompanije, što utiče na konkurentnost.

Privredna komora nastoji da brzo organizuje sastanak sa premijerom kako bi prenijela sve poruke donosiocima odluka.

“Računajući sav ovaj pritisak, medijski, marketinški, povezanost industrija sokova i voda iz inostranstva u Crnoj Gori. Tako određeni brendovi zahtijevaju da imate u ponudi samo njihovu vodu, a da ne možete imati neku drugu, dovodi do toga da crnogorske fabrike voda posluju na ivici rentabilnosti”, kaže šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić.

Stanić naglašava da je Crna Gora u prethodnoj deceniji izdvojila ogromna sredstva za uvoz vode.

“Taj uvoz je na desetegodišnjem nivou nekoliko desetina miliona, a možda čak i stotinu miliona eura. Znači iz ove zemlje se izlio bukvalno toliki novac koji je dovoljan za izgradnju desetak bolnica ili 50 škola samo na to što smo kupili vode iz uvoza”, kaže Stanić.

On poručuje da bi država trebala da pomogne domaćim kompanijama kako bi imale bolji ili makar jednak položaj u odnosu na uvozne brendove. Ugostitelji u ponudi uglavnom imaju vode iz regiona, dok građani preferiraju domaće proizvode.

“Iz Crne Gore prodavači, treba malo više da ih kritikujemo. Treba da rade malo više i da dođe da ponudi to. Ovdje, u našem restoranu to se nije desilo i koristimo uvoznu vodu, najpristupačnija je po cijenama i uvijek je ima”, navodi ugostitelj iz Ulcinja Bekim Šurla.

Samo u prethodnoj godini u uvezeno je 22,8 miliona litara flaširane vode. Iz Vlade najavljuju dobru turističku sezonu, a da li li će se turisti osvježavati uvoznom ili vodom flaširanom u Crnoj Gori ostaje da vidimo.