Nedostajuću radnu snagu obezbijediti iz regiona
S obzirom na veliki nedostatak domaće radne snage, poslodavci traže rješenje da obezbijede nedostajuću radnu snagu iz Nepala, Bangladeša, Filipina i drugih dalekih destinacija,ali to sa sobom donosi i određene bezbjednosne rizike, smatra Željko Đukić
Crna Gora bi nedostajuću radnu snagu za ljetnju turističku sezonu trebalo da traži u regionu, za šta postoje uslovi, ali i dobri primjeri, umjesto planova da se radnici dovode sa egzotičnih destinacija, kazao je za „Dan“ Željko Đukić, predsjednik NVO Multimedijal Montenegro iz Bijelog Polja.
On smatra da postoji zanačajan prostor za kvalitetniju prekograničnu saradnju između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Pokazatelj je prije svega potreba za sezonskim radnicima u Crnoj Gori, kojoj trenutno nedostaje preko pet hiljada sezonaca. Interesantno je da Crna Gora i BiH nemaju potpisan sporazum o privremenom zapošljavanju, a takav sporazum bi umnogom pomogao u rješavanju problema nedostatka sezonske radne snage u Crnoj Gori.
– S obzirom na veliki nedostatak domaće radne snage poslodavci traže rješenje da obezbijede nedostajuću radnu snagu iz Nepala, Bangladeša, Filipina i drugih destinacija, ali to sa sobom donosi i određene bezbjednosne rizike. Crnogorski zvaničnici kažu da je broj turista krajem aprila bio 50 odsto viši nego 2019, što je dobar osnov da ova sezona bude rekordna i da premaši prihod od prošle godine. Smatram da je važno da problem riješimo u saradnji sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom – rekao je Đukić.
On ističe da je dobar primjer regionalne saradnje, koji bismo mogli iskoristiti, sporazum između Vlade Republike Srbije i Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, potpisan 9. juna 2011. godine u Beogradu.
– Taj sporazum primjenjuje se na državljane Srbije i Bosne i Hercegovine sa prebivalištem na teritoriji jedne strane ugovornice čiji su oni državljani koji se privremeno zapošljavaju na teritoriji druge strane ugovornice i na članove njihovih porodica. U sporazumu je jasno definisano da je radnik migrant lice koje je državljanin jedne ugovorne strane koje legalno boravi i privremeno se zapošljava na teritoriji druge ugovorne strane i nema prebivalište u njoj, a član porodice lice koje je u braku sa radnikom migrantom, kao i maloljetna djeca i ostala izdržavana lica, u skladu sa zakonodavstvom države zaposlenja. Nadležni nosioci ugovornih strana za primjenu ovog sporazuma za Republiku Srbiju je Nacionalna služba za zapošljavanje, a za Bosnu i Hercegovinu – Agencija za rad i zapošljavanje. Sporazumom je definisano da nadležni nosioci međusobno sarađuju i razmjenjuju informacije o zakonodavstvu države zaposlenja u oblasti radne migracije. Nadležni nosioci razmjenjuju informacije o broju radnika migranata države zaposlenja, najmanje jedanput godišnje – rekao je Đukić.
Izvor:DAN
