Oko 900 miliona eura godišnje na računima crnogorskih banaka od građana koji žive dijaspori

Crna Gora je među državama sa najvećim procentom građana koji žive van njenih granica, u odnosu na broj stanovnika. Izražene migracije počele su u 18 vijeku, a talasi iseljavanja bili su uslovljeni različitim faktorima, najčešće ekonomskom nestabilnošću, ali i drugim društvenim i političkim okolnostima. Danas gotovo da ne postoji država u svijetu u kojoj ne žive ljudi porijeklom iz Crne Gore, kazao je u razgovoru za Biznis.me Aldin Muratović, državni sekretar Ministarstva dijaspore.

„Dijaspora ima izuzetno značajnu ulogu u ekonomiji Crne Gore. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, kroz doznake iz inostranstva u Crnu Goru godišnje stiže oko 900 miliona eura. To potvrđuje snažnu povezanost naše dijaspore sa matičnom državom i njihovu kontinuiranu podršku razvoju Crne Gore, kako na ekonomskom, tako i na društvenom planu“, kazao je Muratović.

Iako nema tačnih podataka o odlivu stanovništva, naš sagovornik, kaže da je ta brojka velika.

„Ministarstvo dijaspore Crne Gore je novoformirano ministarstvo i nije naslijedilo bazu podataka koja bi omogućila precizno praćenje odliva stanovništva iz Crne Gore tokom prethodnih godina. Zbog toga je teško govoriti o potpuno tačnim i objedinjеnim podacima kada je riječ o migracijama u posljednjoj deceniji“, naveo je Muratović.

Ističe da država trenutno radi na stvaranju boljih uslova života i rada u domovini, pa su, kako tvrdi, razlozi koji su nekada podsticali masovne migracije danas u značajnoj mjeri ublaženi, ističući da je važno da građani prepoznaju prilike za život i razvoj upravo u Crnoj Gori.

„Budućnost Crne Gore ide u pozitivnom pravcu, što potvrđuje i sve veći broj naših građana koji se odlučuju na povratak u zemlju. To je posebno ohrabrujuće. Crna Gora ima dobre razvojne potencijale i vjerujem da može postati još poželjnije mjesto za život, rad i zasnivanje porodice“, istakao je Muratović.

Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, koji je sproveden u decembru 2023. godine, oko 44.000 građana vode se kao privremeno odsutni, odnosno borave u inostranstvu. No, taj broj je daleko od prave cifre, jer je popis obuhvatio samo one koji imaju prijavljeno prebivalište ili člana domaćinstva u Crnoj Gori koji ih je mogao prijaviti.

U Ministarstvu dijaspore su prepoznali to kao veliki problem i izazov za državu, pa u posljednje vrijeme rade na stvaranju drugačije atmosfere kojom mlade žele da zadrže, a onima koji su napustili svoje ognjište ponude nove, bolje uslove, kazao je za Biznis.me državni sekretar Aldin Muratović.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke za prošlu godinu, priliv doznaka iz inostranstva iznosio je oko 850 miliona eura i dostigao rekord. Prema zvaničnim podacima za godinu ranije, taj priliv je iznosio 843,62 miliona eura ili 11,31 odsto BDP-a, što ukazuje na njihov značajan doprinos ekonomiji.

Podaci banaka govore da je najveći priliv doznaka, prošle godine, zabilježen iz Italije, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Irske, Srbije i Njemačke, te da se struktura priliva po zemljama ne mijenja značajno iz godine u godinu, rekao je direktor Direkcije za platni bilans Boris Kilibarda, i objasnio da se ti podaci odnose na zemlje iz kojih je izvršeno plaćanje, a ne na zemlju iz koje je možda potekla uplata.

Iz Ministarstva dijaspore su nam ranije kazali da u inostranstvu živi makar još jedna Crna Gora.

„Što se tiče država, najviše naših građana živi u zemljama regiona – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj. Sve veći broj je studenata u Sloveniji. Značajne zajednice nalaze se u zemljama Zapadne Evrope – posebno u Njemačkoj, Švajcarskoj, Luksemburgu i Austriji. Vrlo brojna je i naša zajednica u Turskoj, a prisutni smo i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji. Kada bude gotov Registar, koji se popunjava od prošle godine,imaćemo jasnu sliku ne samo o broju, već i o profesijama, starosnoj strukturi i interesovanjima naših ljudi u dijaspori“, poručili su iz tog resora.

Naš sagovornik kaže da iznosi koji stižu preko doznaka, ipak, nijesu prava slika jer veliki dio pomoći naših ljudi iz inostranstva ostaje nevidljiv u zvaničnoj statistici, jer se sredstva ne šalju uvijek putem banaka ili formalnih kanala.

„Naši građani novac šalju lično preko članova porodice, prijatelja i rodbine, a to se nigdje ne bilježi. Zato se sa sigurnošću može reći da je ukupna vrijednost pomoći dijaspore državi značajno veća od onoga što pokazuju bilansi Centralne banke“, kazao je Muratović.

Naglašava da taj novac ima viši značaj od sopstvene vrijednosti. Osim ulaganja u porodicu, ljudi iz dijaspore ulažu u lokalnu zajednicu kroz pomoć u realizaciji infrastrukturnih projekata.

„Ministarstvo dijaspore želi da taj ogroman potencijal postane vidljiviji i da se, osim kroz doznake, usmjeri i ka investicijama. Podsticanjem naših iseljenika da ulažu u biznise, turizam, poljoprivredu i tehnologiju u Crnoj Gori, taj novac će biti višestruko koristan – ne samo za porodice, već i za razvoj čitave države“.