Poskupljenje domaćeg kiselog mlijeka, jogurta i pavlaka -cijene zavise od svakog trgovačkog lanca i njihove poslovne politike

Iz Udruženja mljekara su najavili nove cijene jogurta, kiselog mlijeka i pavlake.

U odnosu na subotu kada je Pobjeda već registrovala više cijene ovih proizvoda, juče nije bilo razlike u cijenama. Naime, iz Udruženja su saopštili da će cijene prema trgovačkim lancima u prosjeku porasti za oko 8,5 odsto, a kolika će biti krajnja cijena za potrošače, zavisi od svakog pojedinačnog trgovačkog lanca i njihove poslovne politike.

Cijene

Kao i za većinu drugih proizvoda, cijene u marketima za iste proizvode variraju, pa su se tako donedavno crnogorski jogurti u ambalaži od 1,5 l uglavnom mogli kupiti po cijeni između 1,69 i 1,75 eura, u pojedinim marketima i za manje, zavisno od akcija. U subotu je u jednom od marketa cijena domaćeg jogurta dostigla 1,95 eura, a primjetan je i rast cijena uvoznog jogurta od kojih su pojedini premašili 2,5 eura.

Iz Udruženja mljekara ranije je rečeno da je poskupljenje bilo nužno zbog rasta troškova, ali negiraju da to ima veze sa najavljenim Euro modelom na osnovu kojeg bi od januara minimalne zarade trebalo da premaše 1.000 eura. Navode da su posljednji put cijene mijenjali 2022, te da je od tada kumulativna stopa inflacije premašila 18 odsto.

Da razlog za rast cijena ne leži ni u poskupljenju otkupa mlijeka od domaćih farmera, Pobjedi je ranije kazao predsjednik Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.

– Mi cijenu otkupa mlijeka nijesmo dizali niti možemo, jer nam ih diktiraju mljekari. Kad god su mljekare dizale cijene nikad tu nije bilo stočara da se ukalkulišu i oni. Zadnji put je to bilo prije nekoliko godina kada su cijene otkupa mlijeka porasle između dva i četiri centa po litru – kazao je Lakić Pobjedi krajem prošle sedmice.

Negoduje što se niko nije sjetio farmera, ocjenjujući opravdanim da se u rast cijena gotovih proizvoda ukalkulišu i veći troškovi otkupa mlijeka. Farmeri se već duže susreću sa rastom cijena stočne hrane, a ove godine im je problem napravila i suša, zbog čega moraju da kupuju sijeno što, kako je kazao Lakić, takođe iziskuje znatna sredstva.

– Ne može biti da samo oni plaćaju veći ceh, a da mi poslujemo pozitivno sa istim cijenama – kazao Lakić.

Dodao je da su pojedini farmeri uspjeli da ugovore saradnju sa proizvođačima sira i kajmaka, jer su oni spremni da plate i do deset centi više po litru.

Uticaj Euro modela

U marketima je evidentan rast cijena otkada je premijer Milojko Spajić najavio Euro model polovinom septembra. Ipak, ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je kazao nedavno u parlamentu da se u javnosti pokrenula takva priča, kako je kazao, bez argumenata, dodajući da se medijska scena koristi za to da će od januara zbog rasta plata doći do rasta cijena. To, kako je naveo, ne očekuje u tolikoj mjeri zbog Euro modela, ali očekuje zbog krize na tržištu energenata.

– Dosta država regiona se priprema za januar i to nije slučajno, pa i u nekim zemljama gdje ne dolazi do povećanja zarada. Ograničavanje marži od 1. januara nije samo zbog primjene Euro modela, nego zbog dešavanja sa cijenom goriva, a koje se još nijesu reflektovale na velike sisteme, jer privreda ne ugovara cijene na mjesečnom, već na godišnjem nivou, pa se sva ova dešavanja nijesu mogla reflektovati na povećanje cijena tokom godine, ali se to očekuje od januara – odgovorio je Đeljošaj u parlamentu Andriji Nikoliću (DPS) na pitanje da li se najavom ograničenja marži potvrđuje visok rizik da će rast cijena poništiti povećanje zarada.

Autorka: Maja Leković