Blažo Kažanegra za „Primorski“: Neprimjereno da pristup Svetom Stefanu bude onemogućen u 21. vijeku

Već petu godinu zaredom, biser crnogorskog i nekada jugoslovenskog turizma – grad hotel „Sveti Stefan“ zatvoren je za posjetioce, a u nevladinom sektoru u toku je priprema platforme koja će, nakon usaglašavanja, biti predstavljena donosiocima odluka i javnosti. Riječ je o inicijativi koja za cilj ima revalorizaciju važnog kulturno-istorijskog lokaliteta, uz poštovanje evropskih standarda i principa održivog razvoja.

Sveti Stefan, čiji su gosti u proteklih skoro sedam decenija bili svjetski državnici, umjetnici i predstavnici džet-seta, od 2021. godine ne prima goste, a pola decenije aktivan je spor između zakupca, komapnije „Adriatic Properties“ i Vlade Crne Gore. Nesuglasice između dvije strane rezultirale su i arbitražnim postupkom koji se vodi pred Međunarodnim tribunalom u Londonu.

Predstavnici lokalnog stanovništva – mjesne zajednice i nevladinih organizacija sa područja Paštrovića, u više navrata tokom prethodnih godina isticali su da podržavaju otvaranje grad-hotela, ali i da moraju biti uključeni u usaglašavanje optimalnog modaliteta turističkog razvoja Svetog Stefana.

O slučaju popularnog „Sveca“ i izazovima održivog razvoja, s akcentom na zaštitu kulturne i prirodne baštine, za „Primorski portal“ govori predstavnik Fondacije „Bankada“ i mještanin Pržna, Blažo Kažanegra.

„Ono što je bilo presudno da krenemo da se bavimo zaštitom kulturne baštine i nije taj neki naš slobodan izbor, kao što mnogi ljudi koji se bave time odluče u nekom periodu svog života – na osnovu svojih sklonosti i intuicija. Mi smo se odlučili na takav korak jer smo bili prinuđeni na to. Sa svih strana bili smo „napadnuti“ od raznih takozvanih investitora, njihovih partnera i onih koji ih podržavaju u okviru zvaničnih insituticija. Mi smo bukvalno bili prinuđeni da se branimo“, ističe Kažanegra na početku razgovora za „Primorski“.

Pripremate platformu za spas Svetog Stefana. Dokle ste stigli sa izradom platforme, kako će biti koncipirana i kada će biti prezentovana javnosti?

-Platforma će uskoro biti objavljena, uz poseban akcenat na evropske vrijednosti, međunarodne standarde i konvencije. Smatramo da je neprimjereno da pristup Svetom Stefanu bude onemogućen u 21. vijeku i da je to u suprotnosti sa raznim evropskim konvencijama koje je Crna Gora, poput Faro konvencije, kao i  drugim važnim dokumentima poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine, ali i Ustava Crne Gore. U tom duhu, uskoro ćemo objaviti platformu. Takođe, akcenat će biti na tome da će biti isključen model kondo hotela jer je nedopustivo graditi takvu vrstu kapaciteta u Miločerskom parku. Problem je u tome što je taj model diskriminatorski, jer onaj ko kupi stan u parku imao bi pristup Svetom Stefanu i plažama, a drugi ne. Prema tome, imali bismo diskriminaciju, što ne smije biti dopušteno.

Da li smatrate da najavljeno posredovanje Novaka Đokovića u rješavanju problema može dati konkretne rezultate?

– Mi nemamo ništa protiv da gospodin Đoković, kao što se spekulisalo, postane jedan od suvlasnika kompanije koja upravlja Svetim Stefanom – da li preko „Amana“ ili nezavisno od njih, to sada nije od presudne važnosti. Međutim, volio bih da se to desi, a da li će – ne znam. Informacije koje dobijamo s terena su kontradiktorne za sada. Vidjećemo kako će se situacija razvijati u narednom periodu.

SARADNJA SA EKSPERTIMA ZA FORTIFIKACIJE IZ VENECIJE

U aprilu su održana dva događaja s ciljem da se očuvanje kulturnog i prirodnog pejzaža Svetog Stefana stavi u prvi plan. Događaji su imali međunarodni karakter. Koliko ste zadovoljni upriličenim programima i da li su se pojavile neke nove ideje?

-Vrlo smo zadovoljni svim konferencijama i forumima koji su se održali u Budvi u aprilu. Prvo smo imali European Heritage Hub Forum, fantastičan događaj gdje smo čuli i upoznali brojne eksperte iz Evrope i svijeta iz oblasti kulturne baštine, ljudskih prava, ekonomije i raznih drugih sfera. Takođe smo imali i konferenciju o Svetom Stefanu – „Sveti Stefan: kulturno nasljeđe Paštrovića“ uz učešće eksperata iz Venecije koji se bave fortifikacijama. Vrlo smo zadovoljni, pokrenuti su projekti, a javnost će uskoro biti obaviještena o tome. Uglavnom, nevladine organizacije sa područja Paštrovića su potpisale memorandum o saradnji sa ekspertima za fortifikacije iz Venecije i sada očekujemo sredstva da bi se pokrenuo projekat istraživanja mletačkih utvrđenja.

Sarađujete i sa organizacijom „Europa Nostra“. Njihovi predstavnici nedavno su boravili na Svetom Stefanu. Kakvu saradnju imate i kako u toj međunarodnoj organizaciji ocjenjuju situaciju u kojoj se nalazi popularni „Svetac“?

-Sa „Europa Nostrom“ imamo odličnu saradnju, a Fondacija „Bankada“ je nedavno postala i član evropske mreže i na taj način i njihov partner. Do sada smo sarađivali na više projekata, imamo uvijek njihovu podršku. Njihovo mišljenje o Svetom Stefanu je jasno iskazano u tehničkom izvještaju „Europa Nostre“ i Instituta EIB-a. Tu je sve jasno prikazano. Opravdano je Sveti Stefan stavljen na listu sedam najugroženijih lokaliteta u 2023. godini, a sada zahvaljujuči tome je nedavno i Evropski parlament ukazao u izvještaju o Crnoj Gori na ugroženost Svetog Stefana i Miločera.

 BUDVANSKO ZALEĐE VELIKO NEISKORIŠĆENO BLAGO

Šta područje Paštrovića, posebno ruralni predjeli, nudi kada govorimo o mogućim pravcima turističke valorizacije i nove turističke ponude? Sa druge strane, koji su najveći izazovi u očuvanju tih resursa?

-Ruralni predjeli u zaleđu budvanske opštine su jedno veliko neiskorišćeno blago. To nisu samo klasični ruralni predjeli, već predjeli sa ogromnim potencijalom, sa brojnim kulturnim dobrima. Većina od njih nije još zaštićena. Mi smo Upravi za kulturna dobra podnosili zahtjeve za zaštitu, ali oni su, iz određenog razloga, neke naše zahtjeve ignorisali, a neke prihvatili, dok je na čelu bio arheolog Mladen Zagarčanin. Međutim, otkad je on otišao nijedan naš zahtjev nije prihvaćen. Žalosno je što institucije ne slušaju naš glas i ne uvažavaju naše preporuke u pogledu vjetroelektrane Brajići koja će potpuno da uništi perspektivu ruralnog turizma u zaleđu budvanske opštine, što je u suprotnosti sa Strateškim planom Opštine Budva do 2028. godine. Tako ne može da se radi. Mnogo smo razočarani u pojedine institucije, mnogo je velika i jasna slabost. Ne očekujemo pohvalu od državnih institucija za ovo što mi radimo, ali od njih očekujemo da makar nama ne „sapliću noge“ i da se ne svrstavaju na stranu onih koji hoće da na nezakonit način eksploatišu naše zaleđe i naša kulturna dobra. Stoga, pozivamo institucije da budu neutralne i da se ne zauzimaju stranu protiv nas. Jer ono što mi radimo, prije svega radimo iz razloga zaštite zakona, principa vladavine prava, demokratičnosti i inkluzije.

M.Stanišić