Gejming – razvojni, turistički i ekonomski potencijal sadašnjice i budućnosti Crne Gore
Poslednji dan “Montenegro Future” festivala i “European Gaming Summita” obilježili su paneli na kojima se razgovaralo o raznim granama video igara i elektronskih sportova ali i prvensto u e-fudbalu koje će biti organizovani večeras.
Posebnu pažnju privukla je tema razvoja gejmerske industrije na Balkanu. U sklopu panela na ovu temu, publika je imala priliku da sazna više o balkanskim kompanijama koje posluju u ovoj sferi, počecima i izazovima.
Moderator Filip Ivanović je govornike predstavio kao one koji „nisu igrači ali su tu da pokrenu tu mašineriju“.
Mladen Jurić, ispred Relog Media, Srbija kazao je da „vjerujem da njihov početak, kao početak svih prisutnih u barskom Domu kulture nije bio lagan“.
„Bio je onako potežak, trajao je godinama, borili smo se da kroz godine organizujemo turnire i podižemo ih na viši nvivo, polako, malo po malo, 2019. godine napokon, neko je uspeo da prepozna kvalitet i potencijal cele gejming industrije. Pričaju da je to budućnost, to je zapravo sadašnjost i zapravo već kaskamo ali ajde, malo pomalo uspijevamo da se priključimo svjetskim razinama tako da pokušavam da uhvatimo kontakt sa svijetom i meni je jako drago što je kompletna „channel“ grupa „Arene sporta“ na čelu sa Nebojšom Žugićem prepoznala da ima potencijala i da smo uspjeli da uđemo u priču gdje pokrećemo regionalnu TV stanicu koja ima nacionalnu frekvenciju i pokušavamo da esport približimo ljudima koji se možda ne bave isti, da dođemo do nivoa da je esport svima dostupan, ne samo putem interneta nego i putem televizije kao što rade naše kolege iz Crne Gore. Taj cio početak je bio trnovit i uspjeli smo da se izborimo sa tim nekim dječijim bolestima i da, malo po malo napredujemo, i evo, u 2024. godini sjedimo ovde i radimo neke svjetske stvari, evropske i nadam se da će u budućnosti tako biti“, naveo je.
Toni Milićević u ime Esport ADRIA, Hrvatska, pojasnio je da je „Esport Adria“ kao zajednica počela svoj rad ’98., ’99. kao online skupina volontera koji su zapravo voljeli da igraju „CS“ ali nije bilo toliko takmičenja, pa su odlučili da organizuju svoja takmičenja sa Leom Fegmom, koju će većina zajednice znati ko je, jedna od osnivača organizacije.
„Prije nego što je krenula priča oko biznisa i saveza, mi smo zapravo samo htjeli nešto da igramo i htjeli smo da imamo neku platformu gdje se to može održavati, neki portal gdje pišemo o transferima igrača, zadnjim rezultatima, i sve je to nekako organski raslo i razvijalo se i tako je došlo do ovoga gdje je danas. Počeli smo kao zajednica u Hrvatskoj, orjentisana samo na CS, 2015. smo se proširili na regiju i pokrivali našu regiju sa svim turnirima i 2018. smo odlučili da radimo malo više igara. Taj organski rast je došao prirodno i da probamo neke druge esport naslove i od 2018. ili ’19., pred koronu, mi smo glavni operativni tim koji radi projekat „A1 Adira lige“ koja je jedna od najvećih esport liga u regiji“, kazao je Milićević i dodao da ke ovo danas ozbiljan biznis, koji okuplja 20, 25 ljudi koji konstantno rade, nisu svi zaposlenici još uvijek.
„Njegujemo taj neki „online community vibe“, radimo po projektima, onako kako nam stvari dolaze, radimo dosta, 12 ili 13 esport naslova kroz sve te naše projekte. Bilo je to naše esport Adria prvenstvo ili A1 Adria liga ili kroz saradnju sa partnerima i svima ostalima.“, zaključio je.
Nikola Stolnik, predstavnik, „Good game“, Hrvatska, pojašnjava da je Good game nastao na ideji koja se rodila u Irskoj 2013., 2014., 2015. kada je imao prilike raditi za tehnološke kompanije
„Međusobno smo se takmičili u kućama jedni drugih, igrali „CS“ i „Dotu“, onako u slobodno vrijeme, jer vrijeme tamo je katastrofa i nema šta da se radi vani osim piti i ići u klabing a meni je mnogo draži ovaj drugi dio, družiti se sa kolegama, prijateljima i nabadati „Canter“ ili „Dotu“ i onda, kada sam se vratio u Hrvatsku dobio sam ideju da okupim tehnološke kompanije da se one međusobno takmiču u CS-u, kao humanitarni turnir, gdje oni plate određenu kotizaciju, mi plaćamo šta treba od produkcije i ostatak doniramo u humanitarne svrhe. To je trebala biti stvar da se povežemo i da ja nakon par godina zbivanja van Hrvatske upoznam istomišljenike, zaljubljenike u video igre koji će večerima sa mnom na „Discordu“ trošiti vrijeme i da se zajedno družimo. Nismo čak ni medije pozvali na taj event, jer, ako ne uspije bolje da niko ne zna, šta fali, mi ćemo to za sebe napraviti. To se nekako ljudima svidjelo, zvali su nas iz Praga da u Českoj napravimo to u Mikrosftovoj centrali za Evropu“, kaže Stolnik, koji je u to vrijeme paralelno bio direktor marketinga „Nanobita“ koji je hrvatska najveća gejming kompanija koja se kasnije prodala i silom prilika, kroz dvije godine rada sa strane Stolnik je odlučio da pokrene svoju kompaniju.
„Član sam nekih timova i natjecanja od ‘95., ali to ekstremno volim i volio bih od toga da živim, nekako i uspijevam. To su godine borbe, gejming je ogromna industrija, esport je nekih jedan do dva posto i sada tu napravit nešto što je samooodrživo i nešto od čega možeš da živiš je lavovski posao. Skidam kapu svima koji su uspjeli da naprave biznis od toga“, naveo je.
Željko Dragojević MNE Sport, Crna Gora istakao je da je iskorak napravio u saradnji sa Filipom Šoćem.
„Tada smo imali, vjerovatno među prvima u regionu zvanične lige u svim sportovima. Sada već pričamo o tome da smo otvorili specijalizovani gejming kanal, MNE sport 3, već je uzeo da bude samo gejming kanal, radimo pripremu tog nekog „rebrandinga“ i dalje razvijanje tog kanala“, istakao je Dragojević.
Božidar Radovanović iz RUR-a ocijenio je da je olakšavajuća okolnost ovog biznisa činjenica da uvijek postoje igrači koji su zainteresovani, koji imaju veliku strast prema igri.
„To je, posebno za mlade, dovoljno da oni žele i da se takmiče i da se dokažu kao najbolji što je u stvari srž esporta i jedan od razloga zbog kojeg bi trebao da se izjednači sa sportom, jer dijele istu filozofiju. U tom smislu, bilo je relativno lako naći momke koji su zainteresovani, koji žele da predstavljaju sebe u okviru jedne ekipe i dodaću da nisu to samo igrači iz Srbije nego je u pitanju cio Balkan“, kazao je Radovanović.
Na panelu je zaključeno da u javnosti još postoje predrasude prema gejmingu i da generacije koje donose odluke imaju negativno mišljenje. Zbog toga, svi proizvodi ove vrste se prave za inostrano tržište a ne crnogorsko, a to treba što prije mijenjati.
Tema drugog panela bila je budućnost esporta i gejming fedracija. Kako su panelisti poručili, mogućnosti su brojne ali treba podrške i finansija. Ukoliko to postoji, uz dobru volju entuzijasta, gejming može biti turistička atrakcija i ekonomski benefit za gradove i države.
Boban Totevski, generalni sekretar IESF, Sjeverna Mekdonija, ocijenio je da ako neki grad želi da bude front gradova za esport potrebni vrijeme, investicije i potrebno je puno političke pozadine da to podrži.
“ Katovicama je bilo potrebno dugo vremena da promijene grad, bio je rudarski grad, sada je grad esporta, za 20 godina. To je uobičajeni proces, njima je trebalo 20 godina da dođu tu gdje su i ne znam da li Bar to želi, ali to je izvodljivo za svaki grad u svijetu, nema ograničenja. Ako imate pogodnu infrastrukturu, podršku vlade i prave ljude da to izvedu, nema limita ni za jedan grad, ali potrebno je vrijeme.“, jasan je Totevski.
Ramil Aliyev – Član Borda Direktora GEF, osnivač i potpredsjednik Azejberdžanske Esports federacije, Azejberdžan istakao je da sport utiče na gradove u smislu povećanja turističkog potencijala i povećanje vidljivosti grada, za dvije kategorije, internacionalne turiste i lokalno stanovništvo.
Lukas Klimczyk, potpredsjednik Poljske Esport Federacije, član borda direktora IESF podvukao je da su Katovice glavni grad evropskih esportova.
„Katovice organizuje AIEM već dug period ali ne samo to, tu je gejming industrija, esport, naša federacija i asocijacija je stacionirana u Katovice jer mislimo da je ovo glavni grad esportova u Poljskoj ali kada smo odlučivali o mjestu održavanja Evropske federacije esportova, odabrali smo Varšavu iako smo razmišljali o Katovice, jer želimo da ojačamo i druge gradove“, objasnio je Lukas Klimczyk.
Na trećem panelu govorili su predstavnici organizacija koje se bave organizacijom turnira u video igrama i esportovima. Značajan dio vremena posvećen je temi djece koja igraju video igre i učestvuju na turnirima i čestim brigama roditelja.
Mostafa Abusamara – PMO Menadžer u Saudi Esporst federaciji, ITTi graduate ističe da razumije brigu roditelja.
„Propaganda se zasniva na teoriji da esportovi i gejming podstiču nasilje i utiču na djecu, ali ja mislim da to nije relevantno. Najviše igara koje spadaju u esportove nisu nasilne, čak ni one koje uključuju pucanje, u esport takmičenjima ne podstiče nasilje kao solo igranje, uvjeren je Abusamara.
Tiago Fernandes – Girl gamer global
organizer, VP Portugese Esport, naglasio je da je teško poslednjih godina edukovati ljude šta je gejmer zapravo.
„Kada igramo „Counter strike“ i kada pobijedimo protivnika, mi ga ne ubijamo, iako ima krvi u svega, to je samo jedinica, rezultat. Teško je objsniti ovo nekome ko nije u gejmingu. Biće lakše budući da gejmeri preuzimaju svijet ali sada još uvijek trebamo ovo da objašnjavamo. U ženskom gejmingu, ukoliko su igračice ispod 18 godina, treba im dozvola roditelja da učestvuju u našim događajima. Ne samo zato što je javni događaj već se bavimo prevozom igračica u druge zemlje. Imamo roditelje koji prate svoje ćerke na turnire i u potpunosti ih integrišemo u događaj jer je ovo najvažniji dio. Kroz našu organizaciju u Portugalu, radimo sa roditeljima svakodnevno i ohrabrujemo ih da se uključe u hobije svoje djece. Lakše je kada
vaš sin ili ćerka želi da igra fudbal, pa ih roditelji prate na treninge i utakmice, jer je to sport, i pozitivno je i dobro je za zdravlje. Gejming je takođe dobar za zdravlje. Ovo roditelji moraju da razumiju. Naravno, loše je
ukoliko se ne izbalansira kao što je slučaj i sa sportom. Ako igram fudbal 24h, povrijediću se. Moraju razumjeti ovo, zbog toga imamo nekoliko programa na kojima radimo sa roditeljima kako bi mogli pratiti svoju djecu u hobijima. Obično ono što se dešava je da su oni kod kuće, vide svoje dijete kako igra na kompjuteru, zatvore vrata i ne interesuju se za njihove hobije i to treba da se promijeni kako bi mogli da razumiju šta sve to znači.“, naveo je Fernandes.
Luka Kulusic, Pes expert, Hrvatska, pojašnjava da se Pes ekspert zasniva na principu članstva.
„Svaki put kada nam dođe dijete mi razgovaramo sa roditeljima i tražimo pristanak“, objasnio je.
Ignat Boborovich – PassportGG CEO and
Founder, Estonija apostrofirao je značaj edukacije roditelja.
„Veoma je važno da edukujemo roditelje i njima pomognemo da imaju inkluziju i da osiguramo da razumiju šta se dešava. Ukoliko je to igra koju djeca zaista ne bi trebala da igraju, iz nekog razloga, ne treba da zabranjuju već da nađu drugi način da to urade. Ako je igra koja koja nije pogodna za njihove godine, roditelji takođe treba da probaju da objasne na ovaj ili onaj način. Za sve događaje možete provjeriti godine i sve ali za online događaje to
nije moguće a ljudi takođe mogu lagati o godinama. Za nas, iz naše perspektive, vrlo je važno edukovati roditelje i osigurati da su oni uključeni u proces i da mogu uticati na pravilno usmjerenje.“, ocijenio je.
Jedan od organizatora, koji je ovog vikenda dobio posebnu naklonost i zahvalnost svih učesnika je Filip Šoć, predsjednik Saveza elektronskih sportova Crne Gore. U razgovoru za „Media Biro“ kazao je da su ispunjena sva njihova očekivanja te da će biti teško sve to nadmašiti sledeće godine. Gejming je veliki potencijal u Crnoj Gori, po njegovim riječima, koji tek treba da se iskoristi.
Filip Šoć, predsjednik Saveza elektronskih
sportova Crne Gore
Pa iskreno ja sam prezadovoljan. Ovoliki
broj govornika, profesionalnih igrača, publike i svega. Mislim da summit i efootball
Adria prolaze fenomenalno. Ovo je tek prvi put da organizujemo European Gaming
Summit. Mislim, teško će sledeće godine biti nadomjestiti sve ove govornike,
ali mislim da ćemo našim radom i trudom to uspijeti. Prelijepo iskustvo i
mislim jedna fenomenalna promocija za Crnu Goru i Bar. Pro da je predsjednik
Svjetske federacije Princ Fajzal posjetio Crnu Goru i mislim da je time dao na
značaju i našem savezu i cijelom regionu, i samom samitu i samoj organizaciji.
Mimo toga, videli smo mnoge značajne ličnosti Svjetske federacije, Svjetskih gejming
kuća, produkcijskih kuća, onda smo tu imali i profesionalnih igrača, tako da,
sigurno mnogo zanimljivije stvari. Gerald Solomon iz NASEF, američke
organizacije koja se bavi edukacijom. Gospodin Andrej Krasnički, koji je bio
predsjednik Poljskog olimpijskog komiteta, sad je predsjednik Evropske esport
federacije. Inače radi u Evropskom olimpijskom komitetu. Boban Totovski,
sekretar Svjetske federacije, tako veliki broj značajnih imena iz svijeta
esporta i gejminga, iz Crne Gore i regiona. Boško Đorđević, direktor „Gamescon“a
iz Beograda. Tako da sigurno, da se neko ne naljuti, da slučajno nekog ne
zaboravimo, igrači Barselone, Reala, Liverpoola, Partizana. Tako da, mislim,
mnogo zanimljivih gostiju, možda i previše ovoga puta, da bi o svima stigli da
obavijestimo. Mislim jedno prelijepo iskustvo za sve ljude koji su došli
pratili, ili makar pratili pored malih ekrana. Crna Gora ima gejming scenu, ima
i cijeli region, mi svi zajedno radimo, nije to samo naš trud, nego cijelog
regiona i cijela Adira federacije. I Bar se tu targetira „kao Gaming i IT City“,
mislim da će uskoro trebati i podrška države da svi projekti nastave zato što
je ovo sve, da kažem, i na mišiže s podrškom Turističke organizacije i Opštine
Bara, da nije bilo njih, ne bi ni mogli da uđemo u ovaj projekat, za neke veće
projekte, neka veća rješavanja, itekako će trebati investicije same države, a
prije svega i Vlade, i da prepoznaju potencijal cijele ove industrije. Ova
industrija Crnoj Gori i budućnosti može da donese itekako mnogo.
