Umjesto bogatih turista, stižu nam sirotani „ispod krila aviona“

Iako se ovogodišnja turistička sezona uveliko karakteriše kao jedna od najuspješnijih, već sada je izvjesno da će Crna Gora naredne godine imati ozbiljan problem sa dijelom tržišta na kojem je godinama ostvarivala značajan broj dolazaka i noćenja.

Uvođenje viznog režima za državljane Rusije, Turske i Azerbejdžana neminovno će smanjiti broj gostiju sa tih tržišta, a samim tim i prihode od turizma.

Najbolji primjer za to su ruski turisti, jer je posebno značajan gubitak ruskog tržišta. Prema zvaničnim podacima, ruski gosti su tokom 2025. godine ostvarili više od 2,4 miliona noćenja, što je činilo oko 16,4 odsto svih noćenja stranih turista. U Crnu Goru je te godine došlo gotovo 204.000 turista sa prebivalištem u Rusiji. Zajedno sa gostima iz Turske, Kine i Bjelorusije, ova četiri tržišta donijela su više od 3,2 miliona noćenja.

Ruski gosti godinama su na Crnogorskom primorju važili za jedne od najboljih. Nijesu bili važni samo zbog broja, već i zbog dužine boravka i činjenice da su značajan dio novca ostavljali u restoranima, prodavnicama, na izletima i u drugim uslugama. Ranija istraživanja potrošnje turista pokazivala su da su ruski gosti među najizdašnijim posjetiocima Crne Gore.

Zato se sada postavlja pitanje čime će Crna Gora nadomjestiti taj novac.

Prof. dr Rade Ratković, turizmolog i redovni profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Univerziteta „Adrijatik“ Bar, godinama upozorava da se turistička politika ne može zasnivati na pukoj statistici o broju dolazaka. Posebno je problematično, smatra on, što Crna Gora nije na vrijeme obezbijedila dovoljno snažna alternativna tržišta koja bi mogla da nadomjeste gubitak tradicionalnih gostiju.

– Što se tiče strukture tržišta, mi smo hronično u nepovoljnom položaju. Nemamo organizovanih gostiju u organizovanim aranžmanima sa glavnih i vodećih emitivnih tržišta. Ovo što dolazi iz Zapadne Evrope mahom je mlađa populacija. Oni dolaze jeftinim loukost aranžmanima, pa često u šali kažemo da ih hvataju ispod krila aviona – kaže Ratković za „Dan“.

On ističe da zapravo nemamo pravih porodičnih gostiju koji duže ostaju, a samim tim i više troše.

– Po ulasku u Evropsku uniju predstoji nam velika promjena strukture tržišta. Treba da se usaglasimo sa ostalim zemljama Mediterana gdje dominirijau vodeća evropska turistička tržišta. Moraćemo da se ravnamo sa Španijom, Grčkom, Turskom… da imamo dugu sezonu od najmanje sedam mjeseci, a da dio turističkih objekata radi u u „mrtvoj sezoni“, kao stare mediteranske zemlje, gdje je popunjenost oko 50 odsto, dok je sada u tom periodu kod nas popunjenost jedva deset odsto – ukazuje profesor Ratković.

Gubitak koji se ne može nadomijestiti preko noći

Rusija, Turska, Kina i Bjelorusija zajedno su tokom 2025. godine ostvarile više od 427.000 dolazaka i oko 3,23 miliona noćenja u Crnoj Gori. Rusija je sama bila zaslužna za više od 2,4 miliona noćenja stranih gostiju. Zato uvođenje viza za dio tih tržišta nije samo diplomatsko ili administrativno pitanje, već i ozbiljan turistički izazov. Novi gosti iz Evrope, Amerike ili sa dalekih azijskih tržišta mogu biti važni za budućnost, ali njihov dolazak ne može preko noći nadomjestiti broj, dužinu boravka i potrošnju gostiju koji su godinama dolazili u Crnu Goru.

Upravo tu dolazimo do suštine problema. Ako su ruski, turski i azerbejdžanski gosti godinama bili dio strukture turističke potrošnje, nije dovoljno samo reći da će ih zamijeniti gosti iz Zapadne Evrope, Sjeverne Amerike ili sa dalekih prekookeanskih tržišta. Za to su potrebne godine promocije, direktne avio-linije, prilagođena ponuda i ozbiljna strategija.

Da je rusko tržište i dalje izuzetno važno pokazuju i podaci koje je za „Dan“ iznio turizmolog Petar Golubović. On podsjeća da se rusko tržište konačno stabilizovalo i da sada dobijamo realniju statističku sliku.

– Sa 1.404.465 noćenja, Rusija je drugo najvažnije emitivno tržište, uz rast od osam odsto u odnosu na 2025. Ipak, Rusija i dalje nije dostigla nivo iz 2019. godine, kada je ostvareno 1.654.093 noćenja. Zato odluka da uvedemo vize za državljane Rusije izaziva zabrinutost – rekao je Golubović.

Dok stručnjaci upozoravaju na posljedice, iz Vlade stižu podaci o snažnoj diversifikaciji turističkog tržišta. Ministarka turizma Simonida Kordić ističe da je ova godina među najuspješnijim turističkim godinama do sada. Samo u julu registrovano je više od 623.000 dolazaka i više od 3,7 miliona noćenja, dok je u prvih sedam mjeseci Crnu Goru posjetilo više od 1,6 miliona turista, sa oko 8,9 miliona noćenja.

Prihodi od putovanja i turizma u prvoj polovini godine dostigli su oko 465 miliona eura, što je gotovo devet odsto više nego u istom periodu prošle godine i više od 80 odsto iznad rezultata iz 2019.

Kordić ukazuje i na snažan rast pojedinih novih tržišta. Broj noćenja gostiju iz Indije povećan je za više od 92 odsto, iz Argentine za gotovo 73 odsto, a iz Brazila za polovinu. Rast bilježe i Sjedinjene Američke Države, Kanada, Rumunija, Holandija, Italija, Poljska i Litvanija.

Sve to jeste ohrabrujuće, ali ne rješava problem koji dolazi sa narednom sezonom. Novi gosti se ne stvaraju preko noći, a posebno ne mogu automatski nadomjestiti tržišta koja su godinama bila prisutna i na koja je bio prilagođen značajan dio turističke ponude.

Crna Gora zato ulazi u paradoksalnu situaciju: dok slavi rekordne rezultate i govori o diversifikaciji, istovremeno zatvara vrata dijelu gostiju koji su već dokazali da žele da dođu i da troše. Ako za njih ne postoji ozbiljna zamjena, naredna sezona mogla bi pokazati da rekordni broj dolazaka nije isto što i rekordna turistička zarada.

Jer, kada nestanu gosti koji su bili spremni da plate više, ostaje pitanje ko će popuniti prazninu. Možda će avioni biti puni, ali ako njima stignu turisti sa znatno tanjim novčanicima, Crna Gora bi mogla dobiti više gostiju, a manje novca.

Zaboravili na strategiju

Profesor Ratković podsjeća da je Crna Gora imala strategiju koju su radili Španci i da je sada niko više i ne pominje.

– Ta strategija je usvojena 2019. godine, ali zbog političkih promjena 2020. nije ušla u realizaciju i nema je ni u jednoj agendi. Tako je propala šansa da se tržišno repozicioniramo. A ta veoma dobro urađena marketing strategija ukazivala nam je na pravi put za to – rekao je Ratković.

DAN