Crna Gora na 30. mjestu Globalnog indeksa mira za 2026. godinu
Crna Gora zauzela je 30. mjesto na Globalnom indeksu mira za 2026. godinu Foto: Unsplash
Prema Globalnom indeksu mira za 2026. godinu, koji je 9. juna objavio Institut za ekonomiju i mir (IEP), Crna Gora zauzima 30. mjesto od ukupno 163 rangirane države i teritorije, sa ocjenom 1,672.
Iako je to svrstava među 30 najmirnijih zemalja svijeta, zabilježila je pad od dvije pozicije u odnosu na prethodno izdanje.
U regionu su ispred Crne Gore jedino Slovenija na četvrtom mjestu (ocjena 1,369) i Hrvatska na 23. poziciji (ocjena 1,619), koje su obje napredovale za po dva mjesta. Iza Crne Gore nalaze se Albanija na 36. mjestu (ocjena 1,725; napredak od sedam mjesta), Sjeverna Makedonija na 46. poziciji (ocjena 1,792), Bosna i Hercegovina na 48. mjestu (ocjena 1,810; najveći regionalni skok od devet mjesta) i Srbija na 70. poziciji koju dijeli sa Jamajkom (ocjena 1,919; napredak od pet mjesta).
Ovo istraživanje, koje se objavljuje već dvije decenije i obuhvata 99,7 odsto svjetske populacije, ne mjeri samo svakodnevnu bezbjednost građana i turista. Umjesto toga, daje širu analizu kroz 23 pokazatelja podijeljena u tri ključne oblasti: društvenu bezbjednost, unutrašnje i međunarodne sukobe te stepen militarizacije.
Na svjetskom vrhu već 19. godinu zaredom nalazi se Island sa ocjenom 1,161, a slijede Novi Zeland, Švajcarska, Slovenija i Irska. Evropa je i dalje najmirniji kontinent sa sedam država u prvih deset, dok su zapadna i centralna Evropa najmirniji regioni svijeta. Na suprotnom kraju liste, na posljednjem, 163. mjestu, nalazi se Rusija, dok su među pet najlošije rangiranih i Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ukrajina i Izrael.
Iako Crna Gora ostaje u vrhu liste, globalni podaci ukazuju na dvanaestu uzastopnu godinu pogoršanja bezbjednosnih prilika, uz pad prosječnog nivoa mira za 0,7 odsto i negativan trend u 99 od 163 države, dok je napredak zabilježen u njih 62. Izvještaj upozorava i na porast sukoba, navodeći da je tokom 2024. godine zabilježen 61 aktivan državni sukob, što je najviše od Drugog svjetskog rata, dok je u unutrašnjim sukobima tokom 2025. godine život izgubilo više od 181.000 ljudi.
Izvor: Portal analitika/RTV Budva
