Nikola Gojnić, vlasnik male farme koza: Kako da životinje lakše prebrode tropske vrućine?

Ljeta su iz godine u godinu sve toplija, dolazi do klimatskih promjena, a posledice po životinje na farmama mogu da budu ozbiljne. Domaće životinje teško podnose tropske vrućine.

Prema riječima Nikole Gojnića iz sela Brčeli, vlasnika male farme koza, životinje koje su dugo izložene visokim temperaturama brže dišu i u težim slučajevima mogu i da izgube svijest.

– Kao i kod čovjeka, recimo koze se zadišu, teže dišu… Dok mi bježimo ispod klima, koze ne mogu, već piju hladnu vodu. Bitno je da je voda svježa, da im to omogućimo četiri – pet puta na dan i da u štali imaju promaju. Cirkulacija vazduha u prizemnim slojevima farme je jako bitna. Znači, morao sam se organizovati da im pružim potrebne uslove, jer su u pitanju zaista tropske vrućine. Neophodno je da životinje imaju dovoljno vode, a interesantno je da voda svaki put mora biti hladna, jer čim otopli neće da je piju iako su žedne. Treba im obezbijediti hlad i da ne budu prenatrpane u štalama. Sa hranom takođe treba oprezno, ne treba pretjerivati i dozvoliti da se previše najedu – kaže on, i ističe da koze same nađu hladovinu kad izađu na pašu.

– Kad se zadihaju, teško dišu i polegaju, to je znak da treba da idu doma. Naše selo Brčeli ima dosta vode za razliku od drugih, pa i više trave. Koze se same vraćaju, jedna stane na čelo kolone i tako dolaze. Moram istaći i da je koza jako pametna životinja.

Gojnić ističe da se, u uslovima velike vrućine, ne smanjuju količina mlijeka koje proizvodi.

– Nema promjena u količini. Pošto piju malo više vode, treba i malo više mlijeka, jer se malo razrijedi za kilo sira. Ovo iz razloga unesene količine vode, ne zbog nečeg drugog, niti velike vrućine.

On kaže da problema imaju i kokoške, koje takođe traže čistu i svježu vodu.

– Kokoš je takođe izuzetno osjetljiva na visoke temperature. Napravio sam im zaštitu od zelenog platna. Jer kokoška zna da zaspi u suncu i da se teško budi, jer sunce je ošamuti. Na tom prostoru koji sam im obezbijedio mogu da biraju gdje će – kaže on, ističući da sve domaće životinje, kako krupna tako i sitna stoka, mnogo lakše podnose niske nego visoke temperature, što vlasnici znaju, tako da u skladu sa vremenskim prilikama i preduzimaju određene mjere kako bi životinje lakše prebrodile tropske vrućine.

Smatra da nema bojazni od bolesti, ali da je higijena veoma bitna.

Za kraj, on dodaje da, iako su velike vrućine, prodaja sira ide bez ikakvih problema.

– Dolaze ljudi, tako da sam siguran da nudim kvalitetne proizvode, odnosno mladi i stari sir – lisnati. Ako bude viškova počeću da pravim odrani sir, sličan parmezanu, jer ih do sada nisam imao – zaključuje Gojnić.