Pčelar Ljuljzim Dragović iz Ostrosa: Meda sve manje zbog klimatskih promjena
Zbog niza neuspješnih pčelarskih sezona, određeni pčelari spremni su da kažu kako je bavljenje pčelarstvom postalo vrlo neizvjesno. Česte klimatske promjene ne dozvoljavaju pčelarima da predvide kada će koja paša početi, kada završiti… Prinosi meda ove godine na području barske opštine nisu bili na očekivanom nivou.
Pčelar iz Ostrosa, Ljuljzim Dragović, vlasnik je oko 190 košnica. Kaže da godina nije bila toliko loša, ali i da se ne može reći ni da je bila dobra.
– Ima krajeva na području naše opštine gdje se pčelari susreću s nizom neuspješnih pčelarskih sezona, jer su klimatske promjene mnogo uticale na pčelarstvo. Na svu sreću, Krajina važi za jedno od najmedonosnijih područja. Koliko čujem, u mnogim krajevima opštine sezona je bila toliko loša da ljudi ne pamte takvu. Bilo je i pčelara koji su ostali u gubitku. Nasuprot njima, mogu reći da sam zadovoljan i u situaciji kad nam klima nije bila naklonjena – kaže Dragović, dodajući da se i danas, pored svih tih promjena, može živjeti od ovog posla.
– Ako imaš toliko košnica kao moja porodica, ovaj biznis može da pomogne porodici za, recimo, hranu, odjeću, korišćenje automobila… A svakako da je bilo boljih godina i većih prihoda. Najbolja je, po meni, bila 2018. godina, kada je prosjek po košnici bio 12 kila. Ne vidim razlog, bez obzira na klimatske promjene, da naš kraj treba da strijepi za budućnost pčelara. U Krajini ne koristimo pesticide koji ubijaju pčele – kaže on, i ističe da je nesporno kako su se klimatski uslovi promijenili.
– Mi nemamo više zimu kao što je nekada bila, nemamo proljeće, sve se to poremetilo. Iz zime ulazimo odmah u ljeto, i te velike temperaturne razlike takođe ne pogoduju pčelarstvu. Suša je ove godine bila velika, a kad je bilo vrijeme za pašu duvao je sjeverni vjetar, koji je uništio pašu i nije bilo unosa, pčele nisu mogle da uzmu sa biljaka. Ne zna se šta je gore za pčelarstvo, kad pada kiša, ili kad je temperatura preko 30 stepeni. Ni u jednom slučaju pčele nisu u stanju da izađu iz košnica – kaže on i nastavlja:
– Najbolje vrijeme da pčela uzme unos je izjutra, kad je rosa, ali nje nije bilo. U pčelinjaku je sad kao u zimi, pčele već spavaju, ne vidi se nijedna da izlazi. Počeo sam da ih pripremam za zimu. Radim prihranu i naravno borbu protiv varoe, sa kojom svaki pčelar, pa i ja, imam problema. Imamo sve potrebne ljekove oko kojih nam država pomaže za nabavku ljekova. Mi učestvujemo sa 50 odsto, država isto toliko. Pomažu nam i oko matica.
Dragović kaže da ima kupce kojima će bez problema prodati sve količine koje proizvede.
– Pored meda, počeo sam da proizvodim i matičnu mliječ za kupce, a za sebe matice. Med košta 20 eura, a matična mliječ 100. Nastojim da sve radim profesionalno. U Krajini je paša lipa, kesten drač i pelim. Najbolji med, ujedno i najzdraviji, je od pelima i kestenja, a posebno je dobra kombinacija. Mi sav med zovemo šumski med i u njemu je sva ta paša.
Pčelinjaci na četiri mjesta
– Pčelari u Krajini ne sele društva. Mi imamo košnice na četiri mjesta, u Ckla, Siječu, Dragovićima i na prostoru između Tejana i Dragovića. Svi radimo i doprinosimo našem biznisu, žena, sin, otac, majka, ja. Lijep je ovo posao, ali i težak. Nije lako dolaziti u pčelinjak koji je daleko do kuće i po deset kilometara, kao što je to slučaj kod mene – kaže Dragović.
