Predlog o uvećanju naknada za novorođenčad: „Zeleno svjetlo“ nadležnog Odbora, na potezu poslanici

Većinom glasova poslanika Skupštine Crne Gore, Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržao je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim se predviđa uvećanje naknada za novorođenu djecu, a koji su podnijeli poslanici Zdenka Popović, Boris Bogdanović, mr Anđela Vojinović, Nikola Rovčanin, dr Albin Ćeman, Momčilo Leković i Duško Stjepović. Predlog zakona dobio je potrebnu većinu – 7 glasova za, jedan protiv i dva uzdržana.

U ime predlagača, poslanik Momčilo Leković (Demokrate) istakao je da Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predviđa konkretne mjere za poboljšanje životnih uslova i pokrivanje osnovnih potreba svakog novorođenog djeteta, te da su istim previđene dvije novine.

„Prva novina u odnosu na važeću zakonsku regulativu je da se ovim predlogom izmjena i dopuna Zakona planira uvećanje postojeće naknade za novorođenčad, koja trenutno iznosi 900 eura. Umjesto dosadašnjeg iznosa, predlažemo uvećanje na 1000 eura. Smatramo da je ovo važan korak ka pružanju adekvatne podrške prije svega novim roditeljima i osiguranju boljih početnih uslova za novorođenu djecu. Druga novina je predlog progresivnog modela podrške porodicama sa više djece. Prema ovom modelu, visina naknade uvećavaće se skladno broju djece u porodici, pa će za drugorođeno dijete naknada iznositi 1500 eura, treće 2000 eura, a četvrto i svako naredno 2500 eura. Za primaoce materijalnog obezbjeđenja, ovaj iznos uvećavaće se za 100 eura. Ovaj progresivni model apsolutna je novina kod nas i ima za cilj olakšavanje finansijskog tereta porodicama sa više djece„, pojasnio je Leković.

On je istakao da je cilj predloga stvaranje okruženja u kojem svako dijete ima jednake šanse za zdrav razvoj i pristup osnovnim potrebama. Leković je predstavio i podatke Uprave za statistiku Crne Gore – MONSTAT, prema kojima je broj novorođene djece najniži u posljednjih više od 70 godina i u 2023. godini iznosi 7002.

„To je najniži ikada zabilježeni natalitet. Prema saopštenju Uprave za statistiku Cme Gore – MONSTAT-a broj novorođene djece najniži je u posljednjih više od 70 godina i u 2023. godini iznosi 7002, što je kao što rekosmo najniži ikada zabilježeni natalitet. „Bijela kuga“, prisutna je u 16 opština gdje je zabilježen negativan prirodni priraštaj. Najviše ih je na sjeveru Crne Gore koji decenijama pati od depopulacije, ali negativni saldo bilježe i opštine u južnoj i u centralnoj regiji – Herceg Novi, Cetinje, Danilovgrad i Nikšić. Najgori saldo u apsolutnim brojkama bilježe Pljevlja i Nikšić -259 i -165, dok je najveći prirodni priraštaj zabilježen u Podgorici i Budvi – 978 i 188. Prema podacima u januaru 2024. godine bilo je 617 živorođenih, umrlih 655, što znači da je prirodni priraštaj na počeku ove godine iznosio -38„, naveo je Leković.

Predstavnici Pokreta Evropa sad bili su uzdržani po ovoj tački dnevnog reda. Kako je naveo predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražen Petrić, „ove izmjene i dopune nisu usaglašene sa nadležnim ministarstvom“.

„Procjene su da bi ovo uvećanje koštalo državu 3,5 miliona eura. Mislim da su to ozbiljni izdaci i ostavljam prostor do plenuma da vi predložite iz kojih izvora bi se finansirale ove izmjene i dopune zakona i kako da država nadomijesti iznos od 3,5 miliona eura„, kazao je Petrić.

Leković je objasnio da bi iznos bio i manji od pomenute cifre.

„Sve naše računice su pokazivale da se radi o malom iznosu. Zašto kažem malom? Zato što su u pitanju naša djeca. Ta tri miliona sigurno možemo negdje pronaći i potpuno stojimo na raspolaganju ministarstvu, odboru, svim kolegama, da damo doprinos i nađemo rješenja. Proteklih godina imali smo izdatke na slobodno mogu da kažem sve i svašta, a novac za našu djecu se sigurno može pronaći u budžetu„, ukazao je Leković.

Poslanica Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) smatra da se ovaj predlog izmjena zakona treba povući.

„Stojim iza toga da prvo treba da se uradi kvalitetna analiza, kao i analiza predloga iz prethodne 3, 4 godine koji su došli ispred vašeg kluba. Imam informaciju da sve populističke mjere koje su bile predložene se i nisu baš pokazale kao pozitivne„, kazala je Strujić – Harbić.

Leković je odgovorio da ocjenu da li je neki zakon populistički ili ne treba da daju građani.

„Siguran sam da nećete naći mladog roditelja koji neće biti zadovoljan uvećanjem naknade sa 109 na 900 eura, kako je to prvi put urađeno. Roditelji znaju koliki benefit to predstavlja i za njih i za dijete, kojim se omogućavaju uslovi za kvalitetan razvoj i kvalitetan život„, kazao je Leković.

Dr Albin Ćeman istakao je da je rok za primjenu odložen za 1. januar naredne godine, te da ostaje dovoljno vremena da se planira budžet.

„Ako nećemo u djecu da ulažemo, ne znam u šta treba da ulažemo. Ovaj zakon najviše refleksija imaće na sjeverni region naše države, koji je najugroženiji i gdje je uglavnom izrazito negativan prirodni priraštaj„, ocijenio je Ćeman.

Strujić – Harbić smatra da ove mjere ne mogu pospiješiti natalitet u sjevernim opštinama.

„Ja sam roditelj. Znate li šta može da se kupi za 900 eura? Jedan krevetac i jedna kolica. Znate li koliko košta pakovanje pelena i koliko majka potroši za jedan mjesec? Četiri pakovanja, a jedno košta od 20 do 30 eura. Sve što predlažete su jednokratne pomoći. Ovo što predlažete nije veliki iznos, ali nije ni trajno rješenje. Bolje je da se ova 3,5 miliona preusmjere na rekonstrukciju odjeljenja za akušerstvo i ginekologiju u Pljevljima, nego na klasične populističke mjere. Mi nismo imuni na ovakve predloge, jer se radi o našoj djeci. Ali, da li ste možda zatražili podatke o uticaju prethodne naknade na uvećanje nataliteta na sjeveru Crne Gore„, upitala je Strujić – Harbić i zaključila da će „kada su djeca u pitanju, uvijek stati sa predlagačima na istu stranu“ i glasala „za“ ovaj predlog.

„Razumijem vaš stav, ali moram da kažem da mi unazad petnaest, dvadeset godina nismo imali bilo kakvu mjeru„, replicirao je Leković, dodajući da u tom kontekstu svaki zakon koji se donese liči na populističku mjeru.

„Ali, definitivno ovo nije populistička mjera… Kad god sam u nedomici, u sličnim situacijama, odem i pitam građane šta misle o određenoj temi. Prvi put od vas čujem da ova mjera nije dobra i da je na neki način treba povući. Poštujem vaše mišljenje, ali moj glavni reper su građani Crne Gore„, zaključio je Leković.