Tragom tekstova iz starih novina. Islamska zajednica sa 3.145 stabala maslina najveći maslinar u Crnoj Gori

Islamska zajednica ima najveći broj maslinovih stabala, 3.145, u Crnoj Gori u svom vlasništvu. Ulagana su velika sredstva i napori da se maslinjaci revitalizuju  i sačuvaju kao opšte dobro, jer su oni i dati zajednici na poklon od strane dobrih i humanih ljudi u tu svrhu.

Tekst napisan: 2021. godine

Prema riječima predsjednika Džematsko-vakufskog odbora Stari Bar Fahrudina Zaganjora, vakuf je jedna od najznačajnijih institucija u islamskoj kulturi i vjerskoj zajednici. To je materijalno dobro koje su plemeniti ljudi izdvojili iz svoje imovine i poklonili zajednici, kako bi služilo na dobrobit svim ljudima.

Zaganjor podsjeća da je tih 3.145 stabala maslina zasađe no na 110 parcela, te da je od 2018. godine zasađeno još oko 450 mladih maslinovih zasada na parcelama koje nisu imale ranije stabla maslina.

– Organizovali smo i Manifestaciju „Mjesec vakufske masline“, čiji je cilj upravo obnova, revitalizacija očuvanje maslinjaka u vlasništvu vakufske zemlje. To nam je pomoglo da preko 90 odsto vakufskih maslinjaka bude očišćeno od grmlja i rastinja, izbrojano je i popisano, te sačinjen katastar za tih 3.145 maslinovih stabala. Od prikupljenih sredstava od onih koji su željeli da pomognu zasađena su mlada maslinova stabla, a i jedan veći broj starih maslina je revitalizovan. Takođe, od tih sredstava obavljeno je i đubrenje oko 2.000 stabala. sanitarno je okrašćeno oko 300 korijena maslina i izrađen katastar svih vakufskih parcela. Te naše akcije su u potpunosti uspjele, uredili smo vakufske parcele na Gvozden Brijegu, zatim u Zaljevu, na Kapetanovom groblju, u Podgradu, i u Velikom Dabanovu, Kurilu…- ističe Zaganjor.

Prema njegovim riječima, stabla maslina nisu dala očekivani rod, ali je zato ulje jako kvalitetno.

– Rod je bio od 20 do 50 od sto kapaciteta koji je mogao biti. Na velikom broju stabala i nije bilo roda. U poslednjih četiri ili pet godina Džematski odbor koji je konstituisan u jednom sastavu mlađih ljudi utrošio je veliku energiju u organizovanim akcijama kod prikupljanja sredstava od donatora, koja su, kako sam i rekao, uložena u revitalizaciju starih maslina čija su stabala zarasla u žbunje. Godinama kasnije svi vidimo koliki je bio njihov učinak, jer masline iz godine u godinu imaju sve bolji rod. Takođe je postignut napredak i u kvalitetu maslinovog ulja. Ovo iz razloga što većinu rodnih maslinovih stabala beremo, te i dobijamo kvalitetno ekstra djevičansko ulje, čiji su kvalitet prepoznali naši korisnici. Takvo ulje, koje je naš brend, dostiglo je cijenu od 15 do 20 eura po litru –  kaže on.

Do kraja sezone branja maslina približno će imati cifru od 15 tona ubranih i skupljenih maslina, i oko tonu i po kvalitetnog ulja.

– Jedan dio ubranih zelenih maslina smo prodali kupcima sa primorja koji su godinama naše mušterije. Za njih svake godine ostavimo četiri do pet tona kako bi oni u svojim mlinovima, tamo gdje žive, napravili ulje od naše žutice.

Oko 300 kilograma zelenih maslina posolili smo, i zajedno sa uljem prodajemo u našem restoranu u Islamskom centru. Pravimo i već nekoliko godina unazad kvalitetnu paštetu od maslina – kaže Zaganjor, ističiću da su ulje već nosili na analizu, te da imaju sertifikat da ono posjeduje 0,29 odsto slobodnih masnih kiselina, a da je sve ispod 0,8 ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Radna snaga problem

Zbog velikog prostora na kojem su zasađena stara stabla, kao i mladi zasadi, potrebna je i određena radna snaga.

– Naći radnike da rade je veliki problem, koji se posebno pojavio od kako se pojavila korona. Imamo tradicionalno ljude iz Starog Bara i par žena koji rade svake godine. Ali to je malo, pa moramo da angažujemo ljude iz Albanije i Kosova. Posebno nas zanimaju mlađi ljudi, koji mogu bez problema da se polnu na visočija stablamaslina i uberu plod kaže on.