Kako droge i alkohol djeluju na psihofizičku sposobnost vozača?

Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, ili psihoaktivnih supstanci slobode je tokom proteklog vikenda lišen 51 vozač, dok je tokom prvog februarskog vikenda taj broj iznosio 55. Iako je vožnja u alkoholisanom, ili drogiranom stanju nerijetko direktan uzrok saobraćajnih nezgoda, čiji si epilozi i teške tjelesne povrede, ili smrtni ishodi, broj onih koji uprkos potencijalnim opasnostima biraju da sjednu za volan konstantno je visok. Mersiha Fetahović, magistar psiholoških nauka i KBT psihoterapeut pod supervizijom, za Primorski portal objašnjava zbog čega je rizično voziti u momentima kada za upravljanje vozilom nismo psiho-motorno spremni.

„Jedan od najznačajnijih faktora koji trenutno utiču na psihofizičku sposobnost vozača jeste alkohol. Nažalost, svjedoci smo sve većeg broja saobraćajnih nesreća na našim putevima koji su posljedica konzumiranja alkohola i narkotika. Alkohol je citotoksin koji kroz krvotok brzo prodire u organizam. Otežava prenos informacija u mozak, a veće količine mogu dovesti do trovanja alkoholom. S povećanjem koncentracije alkohola u ljudskom organizmu, povećava se rizik od nastanka saobraćajne nezgode„, navodi Fetahović.

Alkohol, kako objašnjava Fetahović, negativno djeluje na osnovne performanse bitne za izvršenje vozačkih zadataka.

„Alkohol djeluje omamljujuće na nervni sistem i oštećuje funkcionisanje svih čula (vida, sluha, mirisa i dr.). Ustanovljeno je da trijezan vozač vidi saobraćajni znak na udaljenosti od gotovo 140 m, pijan vozač na udaljenosti od 112 m, a mamuran tek na 100 m. Takođe, negativno djeluje na obradu informacija. Pri najmanjoj količini alkohola u organizmu smanjena je sposobnost obrade informacija od strane mozga. Vrijeme reakcije ili reakciona efikasnost je pod uticajem alkohola značajno produženo, dok je koordinacija između vidnog opažanja i pokreta ekstremiteta upadljivo oštećena, tj. smanjena je mogućnost usklađenog reagovanja. Utiče i na psihičku strukturu ličnosti, najprije parališe centre lokalizovane u kori velikog mozga za koji su vezane funkcije kritičnosti i samokontrole, nakon čega dolazi do niza poremećaja u kvalitetu i kvantitetu misaonih procesa„, objašnjava Mersiha Fetahović i dodaje da alkohol utiče i na pažnju, shvatanje i rasuđivanje.

„Kvalitet i obim pažnje su oštećeni, raste samopouzdanje i samouvjerenost dok istovremeno opadaju psihofizičke sposobnosti, opreznost i osjećaj odgovornosti. Alkohol daje hrabrost, uklanja strah, stvara euforiju i oslobađa agresivnost. Gubi se osjećaj društvene i moralne odgovornosti„, jasna je naša sagovornica.

Ona upozorava i na činjenicu da je u našem društvu česta pojava kombinovanje više psihoaktivnih supstanci, na primjer alkohol i droga.

„Takva vrsta kombinovanja drastično povećava vjerovatnoću da se doživi ozbiljna saobraćajna nezgoda„, upozorava Fetahović.

Kada govorimo o konuzumaciji narkotika, Fetahović ističe da se našem području najčešće koristi kanabis.

„Slijede kokain i ekstazi, a svi ovi narkotici negativno utiču na sposobnost vozača koji postaje rizik u saobraćaju. Efekti koje ima na vozačku sposobnost zavise od vrste droge, a čak i kada se koristi ista vrsta više puta, dejstvo se može razlikovati. Upotrebom kanabisa (marihuane) korisnik osjeća euforiju, opuštenost i letargiju, vrijeme reakcije se produžava, a koordinacija i memorija slabe. Zbog ovih efekata, vozač nije u stanju da na zadovoljavajućem nivou obavlja složene zadatke u vožnji, prije svega one u kojima se od njega zahtijeva da pažnju usmjerava na više stvari. Stimulišuće droge kao što su amfetamini, ekstazi i kokain dovode do osjećanja uzbuđenosti i veće energičnosti, što može dovesti do povećanja samopouzdanja te agresivnije i brže vožnje. Vozači koji koriste ove droge voze rizičnije, dok u isto vreme slabi njihova kontrola nad vozilom„, objašnjava Fetahović.

Iako se efekti droge na ponašanje razlikuju, može se zaključiti da svi narkotici utiču na slabiju motoriku, smanjenu pažnju i koncentraciju, sužavanje vidnog polja, produžavaju vreme reagovanja, slabe sposobnost donošenja pravilne odluke pod pritiskom.

Istraživanja, zaključuje Fetahović, pokazuju da je mogućnost da se doživi ozbiljna saobraćajna nezgoda 200 puta veća ukoliko je korišćena marihuana, ukoliko prije toga osoba već ima nivo alkohola u krvi od 0,08%. Kazne za vožnju u alkoholisanom i drogiranom stanju su izuzetno visoke, ali sudeći po statistici Uprave policije, pojedine nesavjesne vozače to ne sprečava da sjednu za volan.

Početkom februara, zbog vožnje u alkoholisanom stanju i odbijanja testa na opojne droge Budvaninu (29) izrečena je kazna od 15 dana zatvora i 300 eura.

„Budvanin V. V. (29) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora ubtrajanju od 15 dana i novčanom kaznom od 300 eura. On je u srijedu, 7.februara, tri sata iza ponoći upravljao vozilom u centru Budve pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,5 g/kg, nakon čega je odbio da se podvrgne analizi urina radi provjere prisustva opojnih droga u organizmu. Njemu je pored novčane i zatvorske kazne izrečeno i pet mjeseci zabrane upravljanja motornim vozilom i četiri kaznena boda„, naveo je predsjednik Suda za prekršaje Budva Marko Đukanović.