Informatička pismenost kod starije generacije nije na zadovoljavajućem nivou
Nivo informatičke pismenosti kod starije generacije nije na zadovoljavajućem nivou. To je zaključak učesnika projekta „Digitalno treće doba“ koji se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva javne uprave.
Projekat predstavlja program ispitivanja, analize, praćenja i unapređivanja digitalnih sposobnosti stanovnika Crne Gore starijih od 65 godina, kroz odabrane sadržaje usmjerene ka povećanju motivacije za punu integraciju starijih lica u digitalnu zajednicu, kroz doživotno obrazovanje i razvoj.
Jasna Zeković koordinatorka projekta, istakla je da su na osnovu sprovedenog istraživanja došli do zaključka da nivo informatičke pismenosti kod starije generacije nije na zadovoljavajućem nivou te da je cilj projekta da se ista poboljša.
„Uprkos tome što se veći dio starijih lica koji je obuhvaćen istraživanjem izjasnio da ima pristup internetu i pametnim uređajima kada su u pitanju odgovori koji imaju veze sa stvarnim digitalnim vještinama pokazalo se da ih oni zaista i nemaju. Vrlo teško kreiraju i foto i video sadržaje, teško rade sa tekstom i njihova upotreba uređaja zapravo se svodi na korišćenje jedne aplikacije“ kazala je Zeković.
Prof. dr Jovan Mirković iz NVO PRONA podsjetio je na podatke EUROSTATA prema kojima je penetracija interneta od 2015 do 2018. godine porasla sa 77,77 odsto na 85,05 odsto te da su predviđanja da će uskoro broj digitalnih uređaja sa sadašnjih 7 milijardi vrlo brzo porasti na 20 milijardi.
„Ovaj projekat ima s jedne strane funkciju širenja i jačanja svijesti o potrebi da sve genarcije budu digitalno osposobljene, da mogu da koriste državne i administrativne servise te da na taj način i poprave kvalitet života“ istakao je Mirković.
Danilo Petričević, naučni rukovodilac projekta, kazao je da digitalna pismenost ne predstavlja samo sposobnost čovjeka da moderira digitalne sadržaje i upravlja uređajima već je to pojam koji obuhvata razne vještine koje su potrebne čovjeku u svakodnevnom životu i za ostvarivanje ciljeva u digitalnom svijetu.
Govoreći o prednostima digitalne pismenosti u zdravstvenom sistemu, Stevan Ljumović iz Ministarstva zdravlja, istakao je da postoje brojni servisi u okviru zdravstvenog sistema koji pružaju mnoge pogodnosti pacijentima ali koji se jako malo koriste.
“Tu se prije svega misli na elektronsko zakazivanje pregleda, propisivanje redovne terapije elektronskim putem, kao i dobijanje raznih analiza koje se mogu dati doktoru na uvid i tumačenje bez odlaska u ambulantu. Ovo je posebno važno za pacijente koji ne žive u glavnom gradu pa mišljenje specijaliste mogu dobiti takođe elektronskim putem“ kazao je Ljumović.
Jelena Šofranac iz JU Dom starih „Podgorica“ naglasila je da je veoma važno voditi računa o tome da razvoj tehnologije prati i edukaciju svih članova društva.
“Ukoliko do toga, ne dođe plašim se da veliki broj starijih ljudi neće moći da iskoristi svoja prava. To se odnosi, osim na zdravstvene usluge, i na segment socijalne zaštite, finansija, ali i generalno komunikacije koja se sve češće obavlja u virtuelnom svijetu”.
Na okruglom stolu je rečeno i da je „Digitalno treće doba“ teorijski oblikovan i stručno osmišljen program informatičkog osposobljavanja učesnika sa ciljem njihove participacije u digitalnim servisima koji olakšavaju svakodnevicu i ubrzavaju korišćenje različitih administrativnih i zdravstvenih usluga, što je od posebne važnosti za pomenutu ciljnu grupu. Program je nastao iz potrebe za značajnim poboljšanjem nivoa informatičke pismenosti pripadnika treće generacije, i stvaranjem društvene svijesti o benefitima koje ovo poboljšanje sa sobom nosi.
