Kakva je budućnost Male scene Centra za kulturu Tivat?

Mala scena Centra za kulturu Tivat u Atrijumu Buća-Luković, prostoru JU Muzej i galerije Tivat, od početka godine u žiži je interesovanja javnosti. Konstrukcija scene, na zahtjev Muzeja i galerije Tivat uklonjena je. I dok iz ove institucije kulture kažu da je takav potez napravljen uz čvrste argumente, iz Centra za kulturu Tivat poručuju da je „Buća naša kuća“, te da će se boriti za povratak Male scene u prostor Atrijuma.

Direktorica Muzeja i galerije Tivta Danijela Đukić naglašava da ranije postavljena metalna konstrukcija „nema konzervatorske uslove, a niti bi ih dobila“ i dodaje da su prepoznali nepravilnosti i zaštitili kulturno dobro.

„Što se nas tiče mi smo sve ispoštovali, a direktorica Centra za kulturu je bila na sastanku 8. novembra obaviještena o našoj namjeri, do našeg zvaničnog dopisa da imaju rok 7 dana da uklone scenu. Do tada sam stekla utisak da je sve u redu. Tada, 8. novembra, kada je na prijedlog da se scena ukloni, direktorica CZK Dijana Sindik je kazala da lokacija mora biti negdje u centru, nije negodovala“, kazala je Đukić.

Elaborat o revalorizaciji iz 2013. godine, navela je Đukić, „u nekim drugim segmentima nedovršen, ali sigurno ne u onim djelovima koji objašnjavaju šta je devalvacija, devastacija i gdje su sve problemi“.

„Kapela Svetog Mihovila nije pušionica niti svlačionica, niti će da bude, nemamo tu djelatnost u Statutu, nismo „Beauty hair salon“. Zaposleni su napuštali kancelariju da bi se otvorio „Beauty hair salon“, a mi sjutra treba da odgovaramo za dokumentaciju, a back stage u depou ne može da bude jer su tu predmeti gostujućih izložbi. Ko će da odgovara za predmete gostujućih izložbi? Mi. Nećemo, ne možemo, ne smijemo. Ovdje je etički kodeks IKOM-a, sve tu jasno piše. Muzejske zbirke su desetkovane, korištene su za predstave i taj opis dugogodišnje nebrige dala mi je prostora da kažem da nema daljeg razgovora. Srednjovjekovna kula nije stovarište, ona mora biti u funkciji muzeja i izložbenog prostora. Mi smo lokalnoj zajednici odgovorni za predmete koje su ostavili u muzeju, ako im prikazujemo nebrigu, a oni sami isto vide to, mi smo izgubili povjerenje“, kazala je Đukić.

Gordana Ražnatović, diplomirana inženjerka arhitekture-konzervatorka pojašnjava je da su radovi na demontaži montažno-demontažne konstrukcije male scene u okviru kulturnog dobra Letnjikovca Buća u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i o ostalim podzakonskim aktima, pravilnicima i pravilima struke.

„U novonastaloj situaciji do nesporazuma dolazi zbog izostavljanja činjenica koje su ključne za razumevanje sprovedenog postupka demontaže male scene u okviru atrijuma kulturnog dobra Letnjikovca Buća- Luković u Tivtu. Nedovoljna informisanost javnosti o značaju predmetnog kulturnog dobra, neprimereno određivanje prioriteta pri korišćenju kulturnog dobra, kao i nedostatak komunikacije i netransparentno donošenje odluka institucija uticali su da ova situacija bude interpretirana na više načina i izazove burnu reakciju“, kazala je Ražnatović.

Za predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića u pitanju je „možda i najvažnije kulturno dobr u posjedu Opštine Tivat“.

„Stručni apsekt čitavog problema je sasvim jasan i nedvosmislen, druga je stvar što neko pokušava populistički da problematizuje određene stvari. Dosta teških riječi je bilo prethodnih dana, takođe bez ikakve potrebe, a sa ciljem da se Muzej i rukovodstvo Opštine prikažu kao neki divljaci koji uništavaju kulturu u gradu. Čak ljudi misle da uklanjamo i veliku scenu Ljetnje pozornice, a sve to zbog natpisa u medijima. Moraju se poštovati zakoni i pravila. Korišćenje te scene je sasvim jasno definisano skupštinskom odlukom iz 2019. Kako će se korisiti odlučiće se odlukom onoga ko gazduje, to je Muzej. Pa nije Buća naša kuća, nego je Buća kuća Muzeja i galerije“, kazao je Komnenović.

S druge strane, direktorica Centra za kulturu Tivat Dijana Sindik kaže da „je njihova borba za Buću, u kojoj ova ustanova kulture ima i široku regionalnu podršku, ušla u novu fazu- borbu za povratak male scene u prostor Atrijuma Buća- jer je to ambijentalna scena“. I ta borba, dodaje, „nema veze sa politikom, već je to kulturna politika ovog grada“. Uklanjanje Male scene je, prema njenim riječima, „opstrukcija razvoja kulture grada, turističke ponude i rušenje internacionalne institucije koja se gradila godinama“.

„Naglašavamo uporno, ovo je jedini segment Tivta kao staroga grada što znači da je to jedina mogućnost gdje se može raditi ambijentalni teatar u svom prirodnom obliku“, ističe Sindik.

Ona se osvrnula na ideju da se nova scena smjesti na platou pored Centra za kulturu ili na budućoj pijaci iza hotela Pine.

„Suština je prometnica, noćni klub, betoh, pijaca za koju trvde da će biti mediteranska iako mislim da oni ne znaju šta to znači, suština je stambeni prostor i hoteli koji su okolo dok naši momci tokom noći budu montirali svjetla, jer se ona jedino tada mogu montirati. Ko će od  građana pristati da im po cijelo ljeto, svaku noć montiraju i razmontiraju svjetla i muziku do 5 ujutro?  Nama je publika bitna, ne smijemo omalovažavati publiku. A mi ćemo izgubiti publiku smjeste li nas iza mosta“, kazala je Sindik.

Dugogodišnji producent ove kuće, Dragan Laković podsjeća da su na ovoj sceni nastupila neka od najznačajnijih glumačkih imena regiona i režirali eminentni reditelji.

„Mi nismo nigdje ušli, nismo opstruirali ničiji prostor, mi smo taj prsto dobili na korištenje, mi nismo nigdje nasilno, mi ničim nismo devastirali prostor, a kamoli spomenik kulture. Zar mislite da bi jedna Seka Sablić ili iko od glumaca desvatirao kulturu?! Neko bi se sjetio u ove 22 godine da je to bilo u pitanju. Ne znam čemu ovakav način i ovakav epilog“, kazao je Laković, pročitavši pisma podrške koje su uputili Seka Sablić i Jagoš Marković.

Idejni pokretač izgradnje pozorišta u Tivtu i Male scene, dugogodišnji umjetnički rukovodilac CZK Neven Staničić je potvrdio da je Mala scena postavljena u atrijumu bez traženja konzervatorskih uslova i saglasnosti nadležnih institucija, iako je kula Buća zaštićeni spomenik kulture, ali i da im osnivač, kojeg su uredno izvještavali, nikad nije ukazao na tu potrebu. Dematovao je navode o pregrađivanju kule, a za ostale objekte objasnio da nemaju zaštićeni status.

„Mala scena je napravljena od otpadaka, znate. Osnivač nikad nije finansirao izgradnju male scene u Tivtu. Samo zahvaljujući Batu Samardžiću, kome sam i danas zahvalan, koji je pri rekonstrukciji ustupio sav materijal besplatno. Sve to smo napravili u nedostatku boljih rješenja i sredstva. Što se tiče Muzeja, ispada kao da je CZK gasio muzejsku djelatnost. CZK podsjećam, je puno ulagao u razvoj muzejske djelatnosti u Tivtu. Sjetite se kada je počela, i zadnji put kula bila u svom svom kapacitetu bila popunjena muzejskim artefaktima i eksponatima. Eto to možete naći u vašim redakcijama. Svi prostori kompleksa Buća bili su popunjeni eksponatima, još veća, 2007. godina „Blago antičke Boke“, pa „Kameno doba na području Crne Gore“, Bronzano i gvozdeno doba na području Crne Gore i mnoge druge. O svemu su rađeni katalozi, značajni, kada ih niko u Crnoj Gori nije takve radio. To su knjige, koje su poslužile za promociju. Ljudi koji su sarađivali na ovim izložbama ostalili su značajne materijale koji služe muzejskoj djelatnosti“- kazao je Staničić i pozvao ljude od struke da se prisjete, ali i svi zajedno, „gdje su glavni eksponati pronađeni na području opštine Tivat“.

„U kojim muzejima? Moram li reći da se kamena plastika nalazi na Prevlaci, da se nalazi u lapidarijumu u Kotoru i nacionalom Muzeju Crne Gore, da su sa nalazišta Male grude, sa tivatskog polja, zlatni bužir i sjekira u Muzeju u Kotoru, ono što se trenutno može izložiti u Tivtu sa područja naše opštine, ne mogu popuniti ni jedan prostor, a ne kompletnu kulu. Preporuka muzejskim radnicima Crne Gore, ne samo Tivta, da ne postoji nijedan Muzej u Crnoj Gori koji se bavi 20. vijekom, a Tivat treba da bude centar takvog muzeja i da se glavni artefakti nalaze u Porto Montenegru, od artefakata do arhitekture. A nikome ne pada napamet da se u Tivtu napravi takav muzej, da objedinimo JU Muzej i galerija Tivat sa „nekom“ zbirkom koja tamo postoji i da zapravo tu, na pravom mjestu, sa značajnim artefaktima, počnu da grade i slave tu umjetnost. Toliko o njihovoj zainteresovanosti i upućenosti o onome što bi tivatski muzej kao takav trebao da bude. Eto blage preporuke s naše strane“, istakao je Staničić.