Koje arheološke tajne krije barski akvatorijum?

Kroz svijet podvodne arheologije u petoj epizodi podkasta „Budućnost prošlosti“ gledaoce vodi dr Petra Zdravković, samostalna savjetnica I u Upravi za zaštitu kulturnih dobara. U razgovoru sa voditeljima podkasta Aleksandrom Bojić Ivanović i Dejanom Draškovićem, Zdravković govori o kako je kazala Bojić Ivanović „jednom posebnom muzeju u Baru, impresivnom, izazovnom, nepristupačnom, nepredvidljivom, ali i većem i od Zavičajnog muzeja i od muzeja na otvorenom, kako često nazivaju Stari Bar“ – podvodnoj kulturnoj baštini Bara.

Petra Zdravković jedina u Crnoj Gori ima doktorat iz podvodne arheologije. Nakon završene srednje škole u Baru, upisuje studije arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a 2018. godine završava doktorske studije sa prosječnom ocjenom 9,7. Kao članica stručnog tima učestvovala je u mnogobrojnim arheološkim istraživanjima na teritoriji Crne Gore, kao i u zemljama regiona. Koautorka je nekoliko publikacija, a samostalno potpisuje publikacije „Karakteristike pomorstva u antici na istočnom Jadranu sa osvrtom na nova otkrića“ – 2013.godina, o pomorskoj trgovini na istočnom Jadranu u antici kroz istorijske izvore – 2016.godina i „Sistem zaštite arheoloških lokaliteta u Crnoj Gori“- 2018.godina. Autorka je izložbe „Podvodna arheologija, razvoj, metode istraživanja i stanje podvodne kulturne baštine u Crnoj Gori“, a 2016. godine organizovala je radionicu „Zaštita i promocija podvodne kulturne baštine – nacionalna i regionalna iskustva“. Trenutno radi na novoj publikaciji o valorizaciji podvodne kulturne baštine naše zemlje.

„Ono što je zanimljivo je da se Crna Gora nalazi u regionu koji je bogat podvodnim arheološkim nalazima. Jadransko more je bilo vrlo intenzivno korišćeno od antike pa do danas u pomorskom smislu. Crna Gora je u kontekstu Jadranskog mora okružena, uslovno rečeno, Italijom, Slovenijom, Hrvatskom, Albanijom, dijelom Grčke obale. U smislu istraženosti, Crna Gora zauzima specifičnu poziciju, gdje su Italija, Slovenija i Hrvatska intenzivno istraživane, o Grčkoj da ne pričam, dok su Albanija i Crna Goru uvijek predstavljale „crnu rupu“ u smislu deficita podvodnih arheoloških istraživanja, pa samim tim i nekih nalaza“, kazala je Zdravković, i dodala da je bilo jako teško sklopiti kompletnu sliku o tome šta se na ovom području dešavalo u vrijeme helenizma i kasnije rimske dominacije, a kasnije i ranog i poznog Srednjeg vijeka.

„Kada sam radila doktorat, bilo je jako izazovno sklopiti taj mozaik i postaviti Crnu Goru u kontekstu zemalja regiona, ali, zahvaljujući nalazima iz regiona koji su, opet, zajedno sa CG formirali neku cjelinu, došlo se do toga da se formira interpretacija i da se zaključi da je Crna Gora u periodu antike bila i te kako uvezana i sa Italijom, i sa Grčkom i sa Sjevernom Afrikom, pa čak i sa Španijom“, objašnjava gpšća podkasta.

Nivo istraženosti nizak je, naglasila je Zdravković, ali se situacija u posljednjih 10-15 godina mijenja.

„Inicirali su se neki pionirski projekti, na jednom od njih učestvovali smo upravo Dejan Drašković i ja, to je bio prvi sistematski podvodni arheološki projekat u Crnoj Gori, na koji su se kasnije naslonili projekti Centra za konzervaciju i restauraciju…“, kazala je Zdravković, i precizirala da se krenulo od Maljevika, do Bigovice.

„Na Maljeviku se desilo to senzacionalno otkriće – blokovi oko kojih je nađeno jako mnogo nalaza. Mi nismo mogli da ih smjestimo u kontekst u smislu da ih hronološki odredimo, da li su iz vremena Antike ili Srednjeg vijeka, ali je moglo da se utvrdi da je kamen lokalnog porijekla i da je vrlo moguće bio predviđen kao građevinski materijal za neku obližnju građevinu. Kako su se oni tu našli, nije jasno, postoji verzija da je došlo do potonuća dijela Maljevika, da su ispali sa nekog broda, iako djelove konstrukcije broda nijesu nađene, dakle, i dalje je to ostalo pod znakom pitanja, a vjerovatno će tako i ostati jer je to specifičan vid nalaza“, kazala je Zdravković.

Zbog veličine, sumnja se da su u pitanju djelovi stubova, odnosno hrama – kamenje je djelimično pripremljeno i trebalo je biti prebačeno na lokaciju gdje će da se finalizira i postane dio nekog objekta.

„To je i ljepota Maljevika, ta lokacija je na tri metra dubine i kad je osjeka na metar i može da se stoji na njima“, primijetio je Dejan Drašković.

Kompletan razgovor dostupan je na sljedećem linku:

Arheolog Dejan Drašković, stručni saradnik i jedan od voditelja podcasta „Budućnost prošlosti“ radi kao kustos u JU Kulturni centar Bar. Autor je četiri objavljena stručna rada i učesnik nekoliko desetina arheoloških istraživanja u Crnoj Gori i zemljama regiona. NVO „Melos“ potpisuje podcast „Budućnost prošlosti“ koji je podržan kroz projekat „Podcasti sa arheolozima o valorizaciji i promociji kulturnih dobara“, a finansiran je od strane TO Bar na osnovu javnog poziva za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekta valorizacije kulturne baštine, koji se odnosi na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Bar.

Video: Dejan Senić, Igor Perčobić

Prevod: Dina Brkanović

Muzička podloga i obrada zvuka: Muzički studio „Melos“, Zorica Vučeljić i Filip Despotović

Produkcija: NVO „Melos“, 2022.