Novak Govedarica za “Primorski”: “Novi Val” ne podilazi, već podržava izvrsnost mladih autora

Nakon nekoliko godina pauze, budvanski festival “Novi Val” ove jeseni vraća se u punom formatu.

Događaj koji od svog osnivanja promoviše nezavisnu umjetničku scenu, alternativni izraz i mlađe autore sa jasnim autorskim stavom, biće održan 26. i 27. septembra na sceni između crkava u budvanskom u Starom gradu. Festival se realizuje u okviru projekta “URB BD – Grad po mjeri urbanih (i mladih)”, koji je podržan od strane Opštine Budva na javnom konkursu.

Tim povodom za “Primorski” govori Novak Govedarica, predstavnik Nevladine organizacije “Agora” i osnivač festivala, jedan od najangažovanijih aktera nezavisne kulture na crnogorskom primorju. Sa njim razgovaramo o značaju “Novog Vala”, stanju alternativne scene u Budvi i izazovima organizacije kulturnih programa za mlade.

Šta, prema mišljenju Vas kao organizatora, „Novi Val“ znači za kulturnu i nezavisnu scenu Budve i po čemu je festival specifičan?

– O tome bi trebalo pitati publiku, ali uvjeren sam da “Novi Val” u svakom slučaju obogaćuje scenu, a naročito da omogućuje mladim stvaraocima koji kreiraju kratkometražne filmove i prave autorsku muziku, da se pokažu i da dokažu koliko vrijede. Ponosni smo što su, na primjer, kantautori Ana Ćurčin i Kralj Čačka, sa pratećim bendovima, najprije nastupili na „Novom Valu“ a ove godine bili dio prestižnih, velikih manifestacija kakve su Festival „Grad teatar“ i Kotor Art festival. Da ne pominjem niz talentovanih režisera i režiserki koji su bili naši gosti, ili smo samo prikazali  „rane radove“, a koji su svojim prvim dugometražnim filmovima tokom posljednjih nekoliko godina postali etablirani stvaraoci, recimo Senad Šahmanović, Dušan Kasalica, Una Gunjak, Jure Pavlović i drugi…

Sa jednog od prethodnih festivalskih izdanja, Foto: Igor Benić

Osobenost našeg festivala jeste i to što ne pokušava da podilazi publici, nego insistiramo na izvrsnosti i makar nekoj vrsti posebnosti mladih stvaralaca, kako filmadžija tako i muzičara. „Novi Val“ upravo se trudi da održi, a prvenstveno da podrži mlade i darovite ljude, na početku njihovih karijera – da tako kažemo. Nije zgoreg pomenuti da je publika u Budvi premijerno mogla da posluša Saru Renar ili kanatautora J.R. Augusta koji su docnije nagrađeni Porinima.

Posebno nas je obradovala vijest da je režiser Stefan Đorđević na nedavno završenom Sarajevo Film festivalu osvojio glavnu nagradu za najbolji dugometražni igrani film. Podsjetiću da je njegove kratkometražne filmove publika u Budvi imala priliku da pogleda upravo na prethodnim izdanjima festivala “Novi Val”.

Šta su bili osnovni razlozi za smanjen obim aktivnosti tokom proteklih nekoliko godina?

– Epidemija koronavirusa djelimično je poremetila organizaciju bilo kakvih pa i kulturnih aktivnosti. To je manje bitan razlog što smo utihnuli, mnogo značajniji su nedostatak strategije razvoja jednog grada, nedovoljna i nekontinuirana podrška, a da ne govorimo o relativizaciji značenja i ozbiljnosti jedne, bilo koje NVO, pa sve do populističkih praksi koje su se prelile i na NVO sektor.

Nadalje, mediji već niz godina kao neku vrstu “protočnih bojlera” prenose saopštenja, kako pojedinih kulturnih ustanova tako i nevladinih udruženja ili pak neformalnih aktera tzv. nezavisne scene, nerijetko samohvalisave sadržine koji nemaju uporište u onom što se zaista zbilo, a čemu su gledaoci i slušaoci prisustovali. Nedostatak kritike u kulturi je vrlo ozbiljan problem u dužem vremenskom periodu, a takođe i samokritičnosti pojedinih aktera kulturne scene u Budvi. Uzmite sledeće riječi s rezervom, jer sam ja lično prilično kritičan (a još više samokritičan), ali veći dio kulturnih sadržaja  u Budvi je na nezadovoljavajućem nivou  – naravno ako izuzmemo jul i avgust mjesec.

Ističem to i kontekstu ovog pitanja, jer mnoštvo sadržaja može i da zaguši scenu, koja zapravo i ne postoji, nego postoji privid kulturne politike a samo povremeno bljesnu istinski kvalitetni događaji, kao rezultat pregalaštva određenih entuzijasta. Moguće da je nama bilo ponestalo entuzijazma, u prethodnih nekoliko godina, ali krećemo dalje i ne posustajemo, valjda postoji mogućnost da se stvari promijene nabolje.

Utisak je da budvanska nezavisna scena nije dovoljno vidljiva, iako je mainstream kultura jako prisutna u javnom prostoru, u smislu kulturnih događaja u Budvi, naročito u periodu ljeta, što ste već negdje i pomenuli. Ipak, događaja za publiku alternativne profilacije, čini se, nema dovoljno. Kako ocjenjujete situaciju na lokalnoj nezavisnoj sceni?

-Već duži niz godina problem je što mladi nemaju mogućnost izbora, pa su prinuđeni na konzumiranje turbo ili čak trash proizvoda (da bi se socijalizovali), ili se jednostavno povlače u svoje sobe i uži krug prijatelja. Nema dovoljno savremenog pristupa, niti prezentacije sadržaja, malo ko radi sa mladima, njihova kreativnost se ne ispoljava u dovoljnoj mjeri, a i ako bi htjeli da je ispolje – kako da učine?

Pretpostavimo da u Budvi postoji odličan rok bend, ili hip-hop sastav, ili sve to zajedno, kao na primjer “Mazzom u Fugazzu” koji su održali jedan od koncerata koji se pamte upravo na “Novom Valu”. Kako dakle ti kolektivi da djeluju, gdje oni mogu da nastupaju, gdje da vježbaju, da li postoji bilo kakva naznaka kulturnog centra za mlade ili multifunkcionalnog zatvorenog prostora u kojim se koncerti mogu prirediti i dogoditi? To su pitanja kojima smo se bavili i prije šest-sedam godina, a ništa se specijalno nije promijenilo osim što u Budvi postoji i djeluje Omladinski klub, što je dabome za svaku pohvalu.

Nastup benda „Mazzom u fugazzu“ na „Novom Valu“ 2016. godine, Foto: Igor Benić

Nezavisna scena je nevidljiva jer nema podrške, nema ni publike koliko bi trebalo, a nema je zato što nije bilo podrške i što mladima nije pružena mogućnost izbora. Potrebno je kontinuirano raditi i baviti se konkretnije ovim pitanjima, pa bi se stiglo do odgovora.

Novo izdanje festivala „Novi Val“ najavljeno je za kraj septembra, na sceni između crkava u Starom gradu u Budvi. Kako protiču pripreme i kakav program ove godine pripremate i na kojoj lokaciji/lokacijama će festival biti održan?

-Pripreme za ovogodišnje izdanje „Novog Vala“ u punom su jeku, a teku uz uobičajene otežavajuće okolnosti koje se tiču neblagovremenog raspisivanja Konkursa za konkretne, od strane stručne komisije procijenjene, projekte nevladinih organizacija na teritoriji Opštine Budva. Iako je za svaku pohvalu što je lokalna uprava podržala raznovrsne aktivnosti, koristim priliku da naglasim da bi konkurs trebalo raspisivati u prvoj polovini godine, ako ne i ranije – kako bi i pripreme programa bile blagovremene.

Posebno je teško organizovati i uklopiti učesnike iz Crne Gore, Srbije, Makedonije, Hrvatske, te Bosne i Hercegovine, kada ne znate koliki je budžet kada bi trebalo, a to je najmanje tri ako ne i četiri mjeseca prije održavanja festivala. Dodatno, organizaciju komplikuje nedostatak prostora za održavanje kulturnih manifestacija, što je hronična boljka u ovom gradu. Još jedan od nedostataka jeste nedovoljno kulturnih sadržaja koji se tiču ili pak direktno obraćaju mladima, zatim odsustvo alternativne kulture koja nije ni mejnstrim a svakako ne bi trebalo da bude dio turbo folk/turbo pop/turbo trap subkulture.

Tu prazninu koja je poslednjih godina sve izraženija, pokušavaju da nadomjeste akteri nezavisne scene, pa je, konkretno, u tom pravcu organizovan kvalitetan julski i avgustovski festivalski program u “Casperu”, što je jedna od ključnih tačaka alternativne (sub)kulture u Budvi.

Uvjeren sam da je doprinos Nevladine organizacije “Agora”, kako kroz prethodna festivalska izdanja, tako i brojne druge aktivnosti koje naši sugrađani pamte i povremeno pominju, na nivou koji ovaj grad zaslužuje. Nije dovoljno da postoji samo jedan veliki festival kakav je „Grad teatar“ i da su u mjesec ili dva zgusnuta brojna dešavanja – potrebno je mnogo više kvalitetnih, kontinuiranih i svakako urbanih sadržaja.

Osim „Novog Vala“, da li planirate neke nove aktivnosti do kraja godine?

-Poslije “Novog Vala”, koji će biti održan 26. i 27. septembra, uslijediće još nekoliko aktivnosti koje su podržane i koje su dio projekta “URB BD – grad po mjeri urbanih (i mladih)”. Planiramo da organizujemo svojevrsni bioskop na otvorenom, ako to vremenske prilike dozvole, pod nazivom “Agora Cinema”, gdje ćemo projekcijama klasika pokušati da nadomjestimo nedostatak bioskopa.

Filmske projekcije kao prepoznatljiv dio programa, Foto: Igor Benić

Podsjetiću da naši sugrađani nemaju mogućnost da gledaju aktuelne filmove u bioskopu, tako da je situacija u kulturi i u tom najširem smislu takva da Budva strahovito kaska za gradovima iz okruženja i u riziku je da u tom smislu postane kulturna provincija. Ono što NVO Agora pokušava i zagovara već punih 10 godina jeste da Budva ne bude provincija. Nastavićemo na tome da radimo, koliko je to u okvirima naše moći odnosno mogućnosti.