Ljekari nezadovoljni: Hoće li Crna Gora doživjeti rumunski scenario?
Dok iz Ministarstva zdravlja najavljuju da hoće javno zdravstvo bez liste čekanja, sa druge strane ljekari ističu da se treba uvažiti lična odluka svakog građanina, pa i što se tiče rada nakon posla, pozivajući se na Ustav.
Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović kazala je da u toj ustanovi 40 odsto ljekara ima dozvolu za dopunski rad. Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, međutim, predviđa da ljekari koji su zaposleni u KCCG i ostalim državnim zdravstvenim ustanovama ubuduće neće moći da rade u privatnim klinikama. Dopunski rad biće im omogućen samo u državnom sektoru. Dok ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kaže na taj način hoće javno zdravstvo bez liste čekanja, iz Udruženja privatne prakse poručuju da gdje će, ko i šta da radi nakon posla, lična je odluka svakog građanina na koju mu i zakon i Ustav daju pravo.
Radiolog po struci Mladen Filipović radi u privatnom sektoru već 18 godina. Svoju karijeru počeo je, kaže, u KCCG. I kad uporedi ova dva sektora, kaže da je u svemu najbitniji odnos ljekar-pacijent.
„Ako je veliko nezadovoljstvo korisnika ne mogu biti srećni pružaoci, jer je sveti dualitet odnos ljekara i pacijenta bez obzira da li stoji državni novac ili iza ljekara stoji privatni novac“, ocijenio je predsjednik Udruženja privatne prakse dr Mladen Filipović.
A da rade i privatno ljekarima koji rade u KCCG i ostalim državnim bolnicama, po Nacrtu zakona o zdravsvenoj zaštiti bilo bi zabranjeno. Cilj je, kaže ministar Dragoslav Šćekić, da imamo zdravstvo za sve, a ne samo one privilegovane koji mogu da plate.
„Mi hoćemo javno zdravstvo bez liste čekanja, vi znate da je veliki raskorak između javnog i privatnog zdravstva. Ne možemo dozvoliti da jedan dio ljekara zanemari pacijente koji čekaju u našim zdravstvenim ustanova, a da ih pri tome upućuju za vrijeme radnog vremena u privatnom zdravstevnom sektoru“, istakao je Šćekić.
Takve zloupotrebe položaja, ako ih ima, trebalo bi da spriječi i sankcioniše menadžment svake državne zdravstvene ustanove, smatra Filipović, jer zabrana dopunskog rada nije rješenje.
„A popodne gdje će ko i šta će ko da radi, to je lična odluka svakog građanina na koje mu i zakon i Ustav daje pravo“, smatra Filipović.
Ipak, ministar ne misli tako, već da ljekari treba da izaberu privatni ili javni sektor.
„Ne možemo primati značajnu platu u javnom zdravstvu i ostavljati ga na cjedilu. Prosto moramo imati osjecaj prema državnom sistemu“, dodao je Šćekić.
„U Rumuniji je napravljena takva restriktivna mjera koja je bila degradirajuća za pojedinca i može se reći nije bila mudra. Rumunija je ostala bez ljekara. Oni su dijelom pošli u privatni sektor, dijelom u Njemačku“, zaključio je Filipović.
Da li ćemo u Crnoj Gori gledati rumunski ili neki drugi scenario, tek ćemo da saznamo. Nacrt zakona je na javnoj raspravi, a konačnu riječ daće poslanici. Ljekari bi tako pored redovnog posla u KCCG, mogli jednom sedmično da ambulantno rade u toj ustanovi, ali će se tada pregledi naplaćivati.
Izvor: RTCG
