Razvoj štampanih medija u Baru od planiranog objavljivanja „Jugoslavije“ 1886. do danas

Prva knjiga u Crnoj Gori koja se na analitičan način bavi istorijom lokalnih štampanih glasila, nova monografija Željka Milovića pod nazivom „Štampani mediji u Baru (1886-1972- 2023) nastanak, razvoj i analiza odnosa sa lokalnom zajednicom“, predstavljena je sinoć na promociji upriličenoj u amfiteatru Fakulteta za poslovnu ekonomiju i pravo.

Za svoj publicistički opus Miloviću će u petak biti dodijeljeno i najveće opštinsko priznanje – Nagrada „24. novembar“. O novom djelu novinara i publiciste iz Bara, kojem je ovo 11. monografija, ali i medijima u Baru i Crnoj Gori nekad i sad, govorili su prof.dr Slađana Petrušić, novinarka i publicistkinja Gordana Vujović, predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović i kulturolog i publicista Željko Rutović, dok je moderator bio novinar Radomir Petrić.

Ova lokalna istorija Bara 20. vijeka, ispričana kroz nastanak, razvoj i gašenje štampanih medija, pokazuje jasan upliv političkih i društvenih prilika na genezu štampe uopšte, kao i to kako su i koliko prelomni događaji u životu Bara reflektovani kroz članke namijenjene lokalnom stanovništvu, ali i kako se javno mnjenje mijenjalo pod njihovim uticajem.

U ime izdavača, Fakulteta za poslovnu ekonomiju i pravo, Petrušić kazala je da ova publikacija kroz istorijat štampanih medija u Baru daje daleko sveobuhvatniju istoriju Bara.

„Milović govori o Baru i medijima i medijima u Baru, vodi nas iz perioda u period, iz priče u priču i daje prikaz ne samo razvoja štampani medija, već govori i dočarava karakter ljudi sa podneblja Bara.Knjiga predstavlja pravi straživački doprinos i prepuna je podataka, obiluje angdotama koje na živopisan način dočaravaju kulturu Bara. Rukopis je komponovan tako da predstavlja određenu vrstu spomenika svima onima koji su svoje živote utkali u medije u Baru, uključujući i samog autora i kao takva predstavlja jedinstven doprinos budućim pokoljenjima, urednicima i novinarima„, kazala je Petrušić, dodajući da ova lokalna istorija Bara 20. vijeka pokazuje i jasan upliv političkih i društvenih dešavanja na štampane medije u Baru.

Gordana Vujović, prva zvanična glavna i odgovorna urednica Barskih novina prisjetila se početaka štampanih medija u Baru i izazovima sa kojima su se u tom vremenu novinari suočavali.

„U dugačkoj novinarskoj karijeri, to je bio najljepši period mog rada u medijima. Svi smo se učili, pionirski, posvećeno radili, izgarali. Uslovi nisu bili neki, ali entuzijazam je bio ogroman. Da ne pričam kako smo sklapali te novine i štampali, nailazili na probleme, ali i na komplimente. Ono što zauvijek ostaje u sjećanju je prva godišnjica Barskih novina, kojoj je prisustvovao i Miroslav Radojičić iz „Politike“, legenda jugoslovenskog žurnalizma, ali i razgovori sa Svetozarom Vukmanovićem Tempom„, kazala je Vujović.

Finansirati funkcionisanje jednog medija ni tada nije bilo lako, kazala je Vujović.

„‘Kamčili’ smo novac i od Opštine, nije bilo lako organizovati šta ćemo i kako ćemo. Bilo je teško i naporno, i ovako i onako, ali na kraju mislim da svi koji smo radili u toj generaciji možemo biti ponosni„, kazala je Vujović i prisjetila se i predsjednika Osnivačkog odbora Barskih novina, pokojnog dr Srđana Hajdukovića.

Ivan Jovović istakao je da je ovo djelo Željka Milovića rijetkost u literaturi i publicistici Crne Gore, te da se ovakvom publikacijom ne može pohvatili nijedan drugi grad u našoj državi.

„Postoje sigurno gradovi u Crnoj Gori koji su imali i veći i bolji kontinuitet izdavačke misli nego Bar, ali je Željko na osnovu svog minulog rada i trodecenijskog iskustva u novinarstvu uspio da objavi djelo koje zavređuje pažnju ne samo na lokalnom nivou, već koja može biti obrazac kako druge jedinice lokalne samouprave treba da rade na istraživanju vlastite istorije i onoga što je ostalo od te istorije. Čitajući stranice ove knjige vidimo da je mnogo toga nestalo i uništeno…„, kazao je Jovović i istakao da ga je iznenadila količina ideologije u medijima.

„Pogotovo od 2. polovine 20. vijeka, zaključno sa gotovo današnjim danima vidi se koliko je ideologija bila prisutna čak i na lokalnom nivou. Mi od te činjenice ne možemo da se otrgnemo i ta činjenica će očigledno biti konstanta i u budućem radu svih lokalnih, državnih, regionalnih i globalnih medija„, podvukao je Jovović.

Baru je, kako je istakao, bila namijenjena sudbina da bude grad od značaja, jer je u tom gradu trebao da bude štampan list „Jugoslavija“ 1886. godine.

Željko Rutović istakao je da bi svaki grad u Crnoj Gori trebao da ima „svog Željka Milovića“.

„Privilegija je imati u svom gradu čovjeka koji radi posvećeno i uporno, kao klesar koji čitavog života kleše svoj kamen tražeći u njemu tu tačku koja budi svjetlost novog života i rađanja u umjetničkom habitusu… Kao društvo smo oboljeli od nedostatka ovakvog istraživačkog nerva i dolazi do krečenja naše prošlosti, prepisivanje, dopisivanje, tumačenje iz knjiga koje nisu tačne„, kazao je Rutović.

On je istakao da je, posebno u posljednje dvije i po decenije, potrebno snažnije tumačenje medijske industrije, te pokretanje konstantnih debatnih tribina kojima bi se tumačilo lice i naličje današnjih medija.

Novo djelo Željka Milovića je, kako je ocijenio Rutović, snažna brana pogrešnom tumačenju barske i crnogorske prošlosti i u uzvišenom civilizacijskom činu njeguje snažnu kulturu sjećanja, kojom se građani Crne Gore ne mogu pohvaliti.

„Ne seže nam dugo pamćenje, a ovo su rijetki naučno-istraživački projekti koji čuvaju duh, baštinu i karakter jednog bića govoreći kako je nekad bilo. Ova knjiga ima socio-kulturološku vrijednost, na pregnantan način kanališe arhetipe kulture 20. vijeka u njegovoj dubini i širini, prepoznaje djelatne i rukovdne matrice koje su rukovodile ne samo osnivačko-institucionalni okvir, već i pravce promatranja dešavanja, tretira vrednosne principe i kao takva predstavlja omaž jednom vremenu, jednom prostoru i jednoj ljepoti i utoliko trebamo biti svjesni njene vrijednosti. Ovo je istovremeno i naklon jednom vremenu i naslon za buduća vremena„, kazao je Rutović.

Zahvalivši se svima koji su uveličali prvu promociju ovog djela, Milović je pojasnio naslov knjige istakavši da priča počinej 1886. godine, kada je trebao biti štampan list „Jugoslavija“ u Baru, zahvaljujući kralju Nikoli, Kornelu Jovanoviću.

„To se nije dogodilo i onda seže jedna prilično velika rupa u medijima. Za vrijeme Karađorđevića kreću komunistički listovi, koji se ilegalno štampaju u nekoliko primjeraka i tek 1972. izlazi prvi broj Barske luke. Rodonačelnikom novinarstva u Baru smatraju Boška Miloševića, prvog uredika Barske luke. On je napravio nešto što bi trebalo da liči na lokalni časopis, pisalo se i o luci i o Baru. Postojao je i časopis koji se zvao Glas mladih, uređivao ga je Rajko Nikezić, kao i „24. novembar“, koji je bio pravi list, pravi časopis. Izašao je samo jedan broj, a urednica je bila Vjera Vučković. Onda se čekalo do 1981. godine i nakon katastrofalnog zemljotresa krenulo se sa nabavkom štamparije i tada izlaze prve Barske novine„, kazao je Milović.

Prije svih novina, pojasnio je autor monografije, postojali su informatori skuštine opštine i društveno-političkih organizacija.

„To su bile male, debele knjige, novine bez slika. Sve što se dešavalo u gradu, bilo je u njima. Nažalost, to je bilo zaokruženo na opštinu, komitet i nažalost ni biblioteka, ni opština, nemaju nijedan kompletno očuvan primjerak. Ima ga samo Centralna biblioteka na Cetinju„, kazao je Milović i istakao da se radeći na ovom djelu našao pred jednim jarkom.

„Jarak je bio pun vode jer nisu postojali svi brojevi svih medija. Nije postojalo ni 50 posto. U Gimnaziji sam tražio ‘Jedro’ i ispostavilo se da nemaju nijedan broj. Kopirali smo sve brojeve na Cetinju i vratili ih barskoj gimnaziji. Slično je bilo i sa Barskom nadbiskupijom, koja je zaturila sve brojeve svojih obavijesti i lista „Sveti Nikola“. Luka Bar ima ukoričen određeni broj izdanja… Mi se kao grad i država nismo odnosili nikada lijepo prema onome šta smo uradili„, istakao je Milović.

Kazao je da ga nije mnogo interesovalo kako su mediji nastajali, već kako su nestajali, odnosno kako su gašeni i kako se na njih uticalo, kako su plate kasnile, a urednici dolazili i nestajali za mjesec ili 15 dana. Prisjetio se Milović rada u Barskim novinama, brojnih kolega i istakao da danas Bar nema lokalni list.

„Zadnja je bila Maslinada, ali je i ona uspješno završila karijeru, zbog činjenice da je danas prekskupo imati časopis, a i šta će Vam – imate sve na telefonu… Mislim, inače, da su lokalne novine nažalost prevaziđena stvar, jer može da se piše samo o stvarima koje su sporovozne“, kazao je Milović.

Autor je zaključio da će ova plodonosna publicistička godina, u kojoj je objavio 4 monografije o Baru, biti nastavljena izdavanjem monografije na više od 500 strana o Fudbalskom klubu „Mornar“ kroz kratke eseje o raznim događajima i ljudima koji su obilježili istorijat kluba.

Nova monografija štampana je u ograničenom broju i zainteresovanoj javnosti biće dostupna u Biblioteci „Ivo Vučković“ u Baru.