Sistemi koji su obavezali roditelje da provode vrijeme sa djecom imaju najmanje problema sa mladima
Profesori srednjih škola su nedavno ukazali da je vršnjačko nasilje u porastu. saopštenja Uprave policije, napisi u medijima, takođe, potvrđuju porast nasilja među maloljetnicima. Psiholog Branka Ćalasan ističe da je izuzetno važno apelovati dok nije minut do 12, otvoreno govoriti i pokazati kolike su razmjere ovog problema i koliko je važno sistemski djelovati.
–Prije nego što ćemo razmišljati o žrtvama i nasilniku, važno je urediti i udesiti sistem na način da imamo dugogodišnje strategije koje će zaštititi naše mlade i djecu tokom razvoja, a zbrinuti porodice i roditeljstvo potkrijepiti. Mi smo svi članovi jedne zajednice, tako da treba da razmišljamo i o počiniocima, ali ne opravdavati nasilje, kaže sagovornica Primorskog portala.
Prema riječima psihološkinje Ćalasan uzroci vršnjačkog nasilja su brojni, ali obično govorimo o nekoliko faktora.
-Najčešći uzrok je kontekst u kom pojedinac odrasta, odnosno porodica. Potom, zajednica u kojoj živi. Ono što je sada dominantno i problematično je što su danas djeca prezaštićena, a roditelji nemaju ideju kako da sadržaj prilagode djeci – medijski, sadržaj na internetu, je vrlo lako dostupno, a isto tako u njihovom svakodnevnom životu sve je dostupno – od alkohola, droge do neprilagođenog ponašanja. Potrebno je postaviti granice na prvom mjestu, granice su poruke ljubavi. Sa druge strane, ono što potkrepljuje i hrani nasilje su vrijednosti koje mi kao društvo njegujemo. Uvijek neko ponašanje je simptom da sa društvom nešto nije u redu. Ko je krovno odgovoran? Sistem, kaže Ćalasan.
Psihološkinja navodi kako je Island riješio svoj problem dvadesetogodišnjom strategijom.
– Danas je Island zemlja koja ima najmanje problema sa mladima, mladi su zbrinuti i sigurni u svojoj zemlji. Rješavanje ovog problema iziskuje dugogodišnji posvećenost sa uključivanjem stručnih lica, ističe psihološkinja i savjetuje: „Sam porodični život treba biti uređen tako da postoje rituali, zajednički trenuci, da postavljamo granice na nivou šta je dozvoljeno, a šta nije, da se kritički osvrnemo.“
-Granice najjednostavnijeg karaktera – do kada je dozvoljen izlazak. Island je dozvolio izlazak do 10 sati. Zakonima je obavezala roditelje da provode vrijeme sa djecom. Mi živimo u neokapitalističkom dobu, po čitav dan djeca su sama, usamljena, prepuštena sami sebi. Faktori koji utiču na pojavu vršnjačkog nasilja su brojni i potrebno je da sa svih strana djelujemo, naglasila je sagovornica Primorskog portala.
Otuđenost savremenog društva podstiče nasilje. Koliko je naš sistem ostaoučauren kada u jednoj školi tek na 1000 učenika imamo i psihologa i pedagoga, a konstantan porast vršnjačkog nasilja ?
– Potrebno je prilagoditi i promijeniti taj zakonski okvir i prilagoditi potrebama savremenog društva, kada je obrazovni sistem u pitanju. Sa druge strane, moramo biti svjesni da su ljudi u školi zatrpani brojnim administracijama i da je suštinski izazovno baviti se mladim čovjekom, i sa njim nositi u bilo kom kontekstu. Prvo što bi bilo potrebno na nivou sistema je promijeniti zakonski okvir potrebama pedagoško-psihološkim službama u školama, ali i apelovati na ovaj način i sledeće – kada imamo pedagoško-psihološkom okviru agresivno ponašanje, znamo da iza stoji tuga. Da li ovaj porast vršnjačkog nasilja znači da su naši mladi ljudi tužni? Važno je otvoriti i tu perspektivu i baviti se uzrokom više nego posljedicom, zaključila je psiholog Branka Ćalasan.
Tekst je dio projekta koji Primorski portal implementira uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.