Osim divljenja, prema delfinima moramo pokazati i čojstvo: ono što nas zabavlja, njima može naškoditi

Neočekivani susret sa delfinima je trenutak uzbuđenja koji želimo da zabilježimo, ovjekovječimo fotografijama i video snimkom. Plovidba tik uz njih predstavlja nezaboravnu avanturu. Ali, ono što nas zabavlja i kreira efektan Instagram post, ova divna stvorenja može koštati života. Na pučini smo samo gosti u njihovom domu. I ne smijemo ignorisati eko-bonton, koji osim prilagođene brzine čamca i opreznosti, uključuje i svijest o zaštiti životne sredine.

O edukativnim kampanjama i radionicama, akcijama čišćenja plaža, izučavanju delfina, preporukama za ponašanje u njihovoj blizini i situacijama kada se pronađe uginula jedinka, za Primorski portal govori mr Nataša Nikpaljević iz Bara, čija je uža specijalnost ekologija i konzervaciona medicina akvatičnih organizama.

Adekvatna briga o vodenim površinama počinje na kopnu. Jedna od osnovnih lekcija glasi da sve što nismo smjeli da bacimo u more – pronalazi način da nam se vrati. U mikro ili makro obliku, prije ili kasnije, zapljusnuće nas negativne posljedice nepažnje i nemara.

Nakon završenih studija, Nataša Nikpaljević je u rodnom gradu 2022. godine osnovala NVO ‚‚Marine Life Research Foundation„ i pokrenula razne projekte. Istovremeno je nastavila školovanje i usavršavanje u inostranstvu.  Članovi ove NVO iz Bara nastoje da informišu javnost o specifičnostima i zaštiti marinskog ekosistema.

Da li ste u prethodnih par godina tokom posmatranja delfina uočili neke promjene?

‚‚Da, prošle godine smo svjedočili pojavi prugastih delfina, odnosno vrste Stenella coeruleoalba u Bokokotorskom zalivu, gdje je maksimalna dubina 68m. I to nije bio jedini slučaj da se ova vrsta približila obalnom području. Od ribara smo tokom 2024. godine dobili video zapis, snimljen u Budvi u blizini obale gdje je dubina između 80 do 100m, gdje je bilo prisutno oko 10 jedinki prugastih delfina. Možda se neko zapita zašto je neuobičajena i važna ova informacija? Prugasti delfin je stalni stanovnik Jadranskog mora i vrsta za koju se do sada smatralo da preferira duboke vode, odnosno dubine preko 200m. Ovaj nalaz je jako bitan. Razumijevanje kretanja i ponašanja morskih sisara koji naseljavaju Jadran od ključnog je značaja za praćenje promjena sa kojima se naše more i marinske vrste suočavaju. Osim toga, ako govorimo o prikupljanju podataka, ovaj slučaj je odličan primjer važnosti saradnje između lokalnog stanovništva, ribara i naučnika„.

Lokalni stanovnici, izletnici i turisti rado fotografišu, snimaju i plove uz delfine. Šta od toga može negativno uticati na delfine? 

„Delfini privlače pažnju ljudi i izazivaju osjećaj radosti i uzbuđenja. To je prirodno i razumljivo. Ipak, ono o čemu se često ne vodi računa jesu brzina i blizina broda. Više puta smo, tokom terenskih aktivnosti posmatranja sa kopna, vidjeli kako pojedinci brodovima “jure” delfine. Možda su upravo željeli da ih slikaju i snime, pritom nemajući lošu namjeru, ali takvo ponašanje bi definitivno trebalo promijeniti i izbjegavati. Činjenica je da su delfini okretni, brzi i da oduševljavaju svojim akrobacijama. Ali brza vožnja i približavanje plovila itekako im smetaju i čine potencijalnu opasnost. Tako im se mogu povrede po tijelu ili leđnom peraju. Iako određene povrede ne bi odmah dovele do smrti te jedinke, u narednom periodu bi loše uticale na njen život. Zbog ozljeda, povrijeđena jedinka se odvaja od svoje grupe jer ne uspijeva da je prati, a takođe joj je otežano hvatanje plijena i hranjenje. Uz sve to, podložna je i napadima drugih životinja. Sve navedeno u kontinuitetu dovodi do uginuća tog delfina.

‚‚S druge strane, buka koju stvaraju motori brodova može se smatrati i najvećom prijetnjom za njih. Delfini i kitovi adaptirani su na način da se u morskoj sredini snalaze zvučnim signalima. Ti signali im omogućavaju da se orijentišu u prostoru, pronalaze plijen i da međusobno komuniciraju. Stoga je jako važno da se u njihovom prisustvu smanji brzina brodova, a samim tim i buka, ili da se plovila potpuno zaustave dok se delfini sami ne udalje„.

Vaša organizacija sprovodi terenska posmatranja delfina s kopna, kao i ona na moru. O čemu sve vodite računa kada im se približavate?

„Terenske aktivnosti brodom, iako ih je znatno manje u odnosu na one s kopna, vršimo kako bismo prikupili što više informacija. Cilj nam je zaštita delfina. Međutim, konstantno moramo imati na umu da su to prije svega divlje životinje i da je potrebno držati distancu od njih. Moramo ih poštovati. Ljudi su gosti u njihovom prirodnom okruženju. Moramo ih i čuvati. Delfini nisu samo lijepi i graciozni, već imaju ogroman značaj za cjelokupan marinski ekosistem, a samim tim i za nas. Oni su top predatori, na vrhu lanca ishrane i označeni su kao bioindikatori, što znači da se svaka promjena u marinskom ekosistemu odražava upravo na njih“.

Šta još preporučujete ljudima da rade, odnosno da ne rade u blizini delfina?

‚‚Najbolje bi bilo poštovati sljedeća pravila: držati se najmanje 50m do 100m od uočene grupe delfina, u mirovanju i bez kretanja plovilom; u njihovom prisustvu trebalo bi smanjiti brzinu broda ispod 5 čvorova i biti na distanci od 100m do 300m ili se potpuno zaustaviti ukoliko delfini sami priđu plovilu; ne juriti ih čamcima, ne hraniti ih, ne plivati sa njima; nikako, ali nikako ne razdvajati grupe delfina namjernim prolaskom plovilom kroz njih i ne približavati im se direktno u smjeru glave ili leđa. Dodala bih da je važno prati njihovo ponašanje. Ukoliko se primijeti da delfini udaraju repovima o površinu vode, treba znati da je to vid agresivnog ponašanja i njihov način da ljudima stave do znanja da im smetaju u okruženju. U tom slučaju je neophodno odmah napustiti to područje„.

Sredinom ovog mjeseca istraživali ste slučaj uginule jedinke. Do kakvih zaključaka ste došli?

‚‚Dobili smo prijavu za prisustvo uginulog delfina na jednoj plaži u Ulcinju. Nakon toga, naš tim je izašao na teren i prikupio značajne podatke. Radilo se o mladoj jedinki ženskog pola vrste dobrog delfina Tursiops truncatus, koja je na osnovu vizuelnog pregleda bila u dobrom fizičkom stanju. Međutim, primijetili smo dio ribarske opreme, tačnije ribarsku mrežu u njenim ustima, što se može smatrati potencijalnim uzrokom uginuća. Nažalost, sprovođenje detaljnijih istraživanja uginulih jedinki – nekropsije, koje bi nam dale precizne informacije i tačan uzrok uginuća, još uvijek nemamo mogućnost da radimo„.

Šta je potrebno naglasiti za slučajeve kada se naiđe na uginulog, ili nasukanog delfina, ili neku drugu morsku životinju?

„Apelujem na sve da ne diraju, niti da se previše približavaju, bez obzira na to da li se radi o još uvijek živoj ili uginuloj jedinki. Takve slučajeve odmah treba prijaviti. Nama se uvijek mogu javiti putem društvenih mreža ili kontakt telefona 069531903. Sugrađanima smo podijelili mnogo flajera sa korisnim informacijama i kontaktima. Naravno, mogu obavijestiti Institut za biologiju mora i Ekološku inspekcija. Flajeri koje pominjem dio su kampanja koje smo realizovali u primorskim gradovima Crne Gore. Tako podstičemo “citizen science”, odnosno građansku nauku i težimo da uključimo lokalno stanovništvo u prikupljanje podataka, prijave pojava ili nasukavanje delfina duž crnogorske obale. Tokom svih kampanja ljudima smo objašnjavali da ne diraju uginule životinje i da drže distancu. Razlog za to su potencijalna prisustva brojnih bolesti koje se mogu prenijeti sa uginule životinje na čovjeka„.

Koje još aktivnosti trenutno sprovodi NVO ‚‚Marine Life Research Foundation„?

‚‚Fokusirani smo na projekat pod nazivom “Naučno istraživanje i edukacija ka boljoj zaštiti kitova i zdravlja marinskog ekosistema u južnom Jadranu” koji je ko-finansirala ambasada Francuske u Crnoj Gori. Veoma nam znači njihova podrška i komunikacija koju imamo sa njima. U okviru projekta prikupljamo naučne podatake o delfinima duž cijele crnogorske obale. Pratimo njihovu pojavu kako na sezonskom tako i na godišnjem nivou. Analiziramo im ponašanje u namjeri da bolje razumijemo zašto koriste određena područja duž naše obale. U tome nam pomaže i prikupljanje akustičnih podataka. Naša istraživanja uključuju i brojnost delfina koju određujemo pomoću metode foto-identifikacije, prisustvo mladih, kao i uticaj pomorskog saobraćaja na ponašanje i pojavu delfina. Kao što sam pomenula, istražujemo i nasukane jedinke i prikupljamo osnovne podatke. Cilj nam je da imamo što više informacija o stanju tijela delfina, polu, vrstama, nutritivnom statusu… Kod uginulih jedinki nastojimo da otkrijemo potencijalne uzroke uginuća, posebno ukoliko primijetimo određene povrede na tijelu nastale antropogenim djelovanjem„.

„Osim naučnih istraživanja, edukacija stanovništva i podizanje svijesti o zaštiti mora i marinskih vrsta dio su ovog i svakog projekta na kojima sam do sada radila. Posvećeni smo realizaciji raznih programa u školama. Držimo prezentacije na UCG-u za studente biologije kako bismo ih motivisali da se uključe u aktivnosti. Organizujemo čišćenja plaža, i sprovodimo kampanje koje imaju edukativni karakter. Cilj nam je širenje znanja u svrhu što bolje zaštite morskih vrsta. Osim toga, imamo jako lijepu saradnju sa ribarima duž obale i to nam mnogo znači„.

Da li kao društvo dovoljno vodimo računa o zaštiti životne sredine?

‚‚Ne. I to je vidljivo svuda oko nas. Naravno da imamo službe i preduzeća koja su zadužena za održavanje čistoće u gradovima, ali kao pojedinci ne smijemo da na okolinu gledamo kao na ‚‚tuđi„ problem. Iz dosadašnjeg iskustva u sprovođenju nekih aktivnosti, nerado zaključujem da je odziv stanovništva generalno slab. A to su stvari koje se ne tiču ekologa, ekoloških aktivista, istraživača i naučne zajednice, već svih nas. Moramo zajedno doprinositi očuvanju životne sredine, mora i marinskih organizama, jer na taj način čuvamo i sopstveno zdravlje. Stekla sam utisak da mnogo osoba uopšte nije informisano o marinskom ekosistemu. Ne mislim na detalje, već na neke osnovne stvari. I upravo zbog toga osmišljavamo, organizujemo i sprovodimo razne aktivnosti. I nastavićemo to da radimo.

Na koji način podstičete i uključujete mlađe generacije?

‚‚Sprovodimo obrazovne programe za najmlađe i organizujemo im interaktivna i prilagođena predavanja u školama. Trudimo se da uključimo i nastavnike. Osmišljavamo prezentacije o morskim sisarima i prijetnjama sa kojima se suočavaju. Zajedno sa djecom pravimo raznolike panoe, i uvijek im govorimo o štetnosti plastike i važnosti reciklaže„.

Koji su dalji planovi organizacije?

‚‚ Nastavićemo prikupljanja podataka o delfinima duž cijele naše obale, na sezonskom i godišnjem nivou. Samo na taj način možemo znati u kakvom je stanju marinski ekosistem i sa kakvim promjenama se suočava. Uticaja je mnogo, od klimatskih promjena, zagrijavanja, zagađenja pa do ulaska invazivnih vrsta. Pod invazivnim vrstama mislim na one koje nisu nativne i koje do sada nisu živjele u našem moru. Samim tim, one nemaju prirodnog neprijatelja što može prouzrokovati rapidni porasta njihove brojnosti, a to dalje utiče i na druge vrste, mijenjajući tako cjelokupan marinski ekosistem„.

‚‚Planiramo i nastavak predavanja za osnovce i srednjoškolce, akcije sa lokalnom zajednicom, kao i intenzivniju saradnju sa ribarima, koja je za našu organizaciju od ključnog značaja. Težićemo i uspostavljanju bolje saradnje sa našim institucijama, kao i sličnim organizacijama u regionu. Imamo mnogo planova, jer samo kroz intezivna istraživanja, edukaciju i umrežavanje možemo stvarati bolje i zdravije okruženje, za marinski ekosistem ali i za nas same. Neraskidivo smo povezani„.