Adekvatna podrška ključna za kvalitet života osoba sa autizmom

Istraživanja pokazuju da rana intervencija može u velikoj mjeri poboljšati razvoj djeteta kod kojeg je uspostavljena dijagnoza autizma, ističe u razgovoru za Primorski portal klinički psiholog u Centru za djecu sa posebnim potrebama Tijana Brzić. U susret 2. aprilu, Svjetskom danu svjesnosti o autizmu, Brzić objašnjava šta je autizam, kako se dijagnostifikuje i na koji način pružiti podršku djeci kod koje je ustanovljen.

Autizam je, kako napominje naša sagovornica, neurorazvojni poremećaj. Kada primjetimo poteškoće u socijalnom funkcionisanju i interakciji sa drugim ljudima, kašnjenje u razvoju govora i komunikacije, neobična ponašanja, ograničena interesovanja za uobičajene vršnjačke aktivnosti onda možemo posumnjati da se radi o autizmu.

„Simptomi i znaci poremećaja mogu biti ispoljeni u različitom stepenu i obliku kod različite djece te govorimo o poremećaju autističnog spektra“, objašnjava Brzić.

Znaci i simptomi se manifestuju prije treće godine i traju tokom cijelog života osobe, iako se simptomi vremenom mogu poboljšati.

„Neka djeca pokazuju nagovještaje simptoma u prvih nekoliko mjeseci života. Kod drugih, simptomi se možda neće pojaviti do 24 mjeseca ili kasnije. Neka djeca se normalno razvijaju do starosti od 18 do 24 mjeseca, a zatim prestaju da stiču nove veštine ili gube socijalne i govorne vještine koje su nekada posjedovala“, navodi psihološkinja i napominje da su neki od znakova upozorenja kada beba ne „brblja“ i ne gestikulira sa oko 12 meseci, ne izgovara nijednu riječ smisleno sa oko 16 mjeseci, ne koristi fraze od dvije reči smisleno sa oko 2 godine, ne odaziva se na poziv po imenu do kraja prve godine.

„Kada izostaje pokazni gest, kada nema imitacije i igre ‘pretvaranja’ (pretvaramo se da „hranimo“ lutku). Ako se teško uspostavlja kontakt očima ili se uopšte ne smeje. Ukoliko je prisutno ponavljanje riječi ili fraza iznova i iznova (eholalija). Uznemire se i zbog najmanjih promjena u svakodnevnoj rutini. Imaju neobična opsesivna interesovanja, ponavljajuće samostimulišuće radnje. Djetetov govor deluje robotski, jezičke konstrukcije su neobične, postoje preokupacije određenim predmetima, njihovom teksturom, mirisom i slično.Takođe, stalno insistiranje na istim stvarima, rituali oko hrane, kupanja. Ne pokazuje interesovanje za vršnjačke aktivnosti, ima poteškoće da stekne prijatelje i uglavnom nema nijednog najboljeg druga, ne inicira komunikaciju sa drugima, uglavnom pasivno stoji pored druge djece“, precizira Brzić.

Dijagnostikovanje autizma, ističe, može biti teško jer ne postoji medicinski test, kao što je test krvi, za dijagnozu poremećaja.

„Da bi postavili dijagnozu stručnjaci posmatraju ponašanje i razvoj djeteta. Autizam se ponekad može otkriti sa 18 mjeseci ili na mlađem uzrastu, a do treće godine, dijagnoza može se smatrati pouzdanom“, objašnjava psihološkinja.

Istraživanja pokazuju da rana intervencija može u velikoj mjeri poboljšati razvoj djeteta. Rana intervencija uključuje terapiju koja pomaže djetetu da priča i komunicira sa drugima, a dobijanje dijagnoze predstavlja veliki izazov kako za dijete tako i za roditelje.

„Čak i kada se uključe u potrebne tretmane od strane stručnjaka (logoped, defektolog) potrebno je da obrate punu pažnju i podrže svoje dijete i kod kuće. Provjerite senzorne potrebe vašeg djeteta. Neka djeca su preosjetljiva na miris, zvuk, svjetlost ili dodir. Pazite šta izaziva loše ili neobično ponašanje kod vašeg djeteta. Takođe, potražite stvari koje smiruju vaše dijete ili nešto u čemu vaše dijete zaista uživa. Ovo će vam pomoći da utješite svoje djete u teškim situacijama. Djeca sa autizmom imaju naviku da se drže rasporeda i najsrećnija su kada ga prate. Kada ste kod kuće, pripremite raspored za njih. Planirajte svoje vrijeme za igru, obroke, tretmane, pa čak i vrijeme za spavanje. Neka vaše dijete usvoji ovu strukturu tako što ćete je unapred planirati za njih“, kaže Brzić i ističe – dosljednost je ključ.

„Kada nešto nauče u školi ili na tretmanima, vježbajte, insistirajte na tome i kod kuće. Igra je najlakši način da podstaknete svoje dijete da nauči nove stvari. Igra takođe održava vaše dete angažovanim i aktivnim. Kada ste kod kuće, pobrinite se da stvorite siguran kutak i pozitivno okruženje. Hvalite, hrabrite djecu s vremena na vrijeme. Ovo će povećati njihovo samopouzdanje i poboljšaće usvajanje vještina koje ih učite. Pokažite svoju zahvalnost za trud i napredak aplauzom, njihovom omiljenom igračkom, slatkišima ili igrom“, zaključila je Tijana Brzić.

Dom zdravlja Bar obilježava 2. april

Svjetski dan svjesnosti o autizmu, obilježiće i Dom zdravlja Bar nizom aktivnosti, među kojima je, kako je najavljeno, prva Dan otvorenih vrata u Centru za djecu sa posebnim potrebama u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

U petak, 1. aprila korisnici, kao i svi oni koji su na bilo koji način zainteresovani, za ovu temu imaće priliku da razgovaraju sa kliničkim psihologom Tijanom Brzić od 8 do 12 sati i logopedom-defektologom Milicom Vuković Mijailović od 12 do 14 časova.

„Cilj obilježavanja je da se skrene pažnja u javnosti i doprinese rušenju barijera i punoj integraciji osoba sa autizmom u društvo. Osobe sa autizmom mogu i te kako biti ravnopravni članovi društva ukoliko im se obezbijede uslovi ali i neophodna podrška koja im je potrebna od svih nas. Autizam nije izbor, prihvatanje autizma je izbor“, poručuju iz Doma zdravlja Bar.