Bol u leđima i vratu ne treba ignorisati

Bolovi u leđima utiču na kvalitet života i zbog toga je vrlo važno rješavati ga na vrijeme i ne dopustiti pogoršanje. Iako su neke profesije izloženije većem riziku – radnici koji obavljaju teške fizičke poslove, profesije koje zahjevaju prinudni položaj tijela pri radu na računaru, zatim stomatolozi, hirurzi, muzičari…problem sa bolom u leđima i vratu svojstven je ne samo starijim nego i mlađoj populaciji. Sve je veći broj tinejdžera i adolescenata (13-19) godina koji imaju probleme se vratom i kičmenim stubom.
Kičma je potpora cijelom organizmu. Ona je vrlo važan koščani i nervni čuvar.U slučaju hroničnog i višegodišnjeg bola, dolazi do razvoja drugih oboljenja.

Bol u leđima i vratu, najčešći je problem zbog kojeg se pacijenti javljaju fizijatru.
-U osnovi ovih promjena u kičmenom stubu su: filogenetski, biomehanički i biohemijski faktori udruženi sa uslovima života i starenjem. Akutna bol u kičemenom stubu za praktičara ima veliki značaj, posebno u domenu urgentne reumatologije, a može se slobodno reći i urgentne fizijatrije. Bol u vratu, rijeđi nego lumbalni, obično ne dovodi do radne onesposobljenosti. Bolni sindrom vrata nastaje dva puta rijeđe od lumbalnog i nešto je češći kod žena. Javlja se u starosti od 18 do 67 godina- istakao je dr Dejan Miljković, specijalista fizijatar koji ordinira u ZU “Tesla Medikal” u Beranama.
Prema njegovim riječima, bol u vratu i leđima je zastupljen sa 9,5% kod muškaraca a 13,5% kod žena.
Lumbalni sindrom, prema riječima dr Miljkovića, se definiše kao bol, mišićna napetost i ukočenost u predjelu koji je ograničen kostalnom ivicom i donjom glutealnom linijom.
-Prema podacima iz literature u 85% odraslih osoba mlađih od 50 god. javi se najmanje jednom u toku života sa bolom u vratu i leđima. Lumbalni bol se prema dužini trajanja bolnih epizoda dijeli na onaj koji traje kraće od šest nedjelja, subakutni – od šest nedjelja do tri mjeeca i hronični koji traje duže od 3 mjeseca – istakao je dr Miljković
Dr Miljković objašnjava da nespecifični lumbalni sindrom je nepoznatog uzroka i oko 90% bolesnika sa lumbalnim bolom ima ovaj sindrom.
On navodi da specifični lumbalni bol se definiše kao sindrom izazvan određenim patofiziološkim mehanizmom.

-Diferencijalna dijagnoza bola u leđima i nozi je kompleksna i obuhvata niz stanja i oboljenja. Dijele se na spoljašnje i unutrašnje faktore u odnosu na kičmu. Spoljašnji su: bolesti urogenitalonog, gastrointestinalnog, vaskularnog, endokrinog, nervnog i mišićno skeletnog Sistema. Unutrašnji faktori su bolesti spinalnog dijela mišićno skeletnog sistema i nervnog Sistema. U cilju postavljanja precizne dijagnoze koja je uslov adekvatne terapije, potrebno je poznavanje svih stanja i oboljenja koja mogu dovesti do pojave bola u leđima, sa ili bez širenja duž noge i to: degenerativna, degenerativna oboljenja lumbosakralnog diskusa, lumbosakralna radikulopatija, lumbosakralni faset sindrom (15-40% uzrok hroničnog lumbalnog bola), interapofizarna artroza, hipertrofija žutog ligmenta, lumbosakralna spondiloza i degenerativna lumbosakralna spondilolisteza- istako je dr Miljković.

Bol u gornjem dijelu leđa, za nijansu je manje zastupljen od bola drugih predjela leđa, ali je jači, opasniji i ostavlja teže posledice. Kod lečenja bolova u gornjem delu leđa, prvo se radi na smanjenju bola i pratećih tegoba, a potom, na potpunom izliječenju. Bol u donjem dijelu leđa, odnosno krstima, liječi se na više načina, u zavisnosti od oboljenja i od faze oboljenja.