Bolovanja koštala državu 9 miliona u 2023. dijagnoza nije odgovarala stanju pacijenta?

U Crnoj Gori je prošle godine otvoreno 16.000 bolovanja, što je državu koštalo 9 miliona eura. To su podaci Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Iz Fonda su naveli da su zbog nepravilnosti u radu, u ovoj godini do sada su kažnjena dva ljekara, a postupak protiv još nekoliko je u toku.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kaže da su otvorene nepravilnosti zato što je komisija izašla na lice mjesta i pregledala pacijenta.

„Na osnovu medicinske dokumentacije, na osnovu fizikalnog pregleda pacijenta, ljekari specijalisti, stručnjaci koji su za tu određenu bolest konstatovali da dijagnoza ne odgovara stanju pacijenta. Vi ste dobili podatke, to su podaci koje su završene prije mjesec ili mjesec i po dana, mi već u ovih mjesec ili mjesec i po dana imamo još novih slučajeva koje su već završene, samo očigledno nisu obaviještene javno“, naveo je Kadić. 

U Ministarstvu zdravlja ističu da treba jasno izdvojiti one ljekare koji krše propise od onih koji savjesno rade.

„Zdravstveni radnici ne mogu biti targetirani zbog odluka pojedinaca. Upoznati smo i sa kontrolama Uprave za inspekcijske poslove i zajedno i sa Fondom za zdravstveno osiguranje smo uveli i pojačali rigoroznije kontrole kako bi se pokušao riješiti taj sistemski problem bolovanja u Crnoj Gori“, ističu iz Ministarstva zdravlja. 

Od 2021. godine Zdravstvena inspekcija vrši provjeru privremene spriječenosti za rad na zahtjev Fonda za zdravstvo, gdje se ispituje da li su izabrani ljekari ili nadležna komisija kršili zakon o zdravstvenom osiguranju.

„Ukoliko su nepravilnosti utvrđene, zdravstveni inspektor će izreći kazne za pravno lice od 1.000 do 20.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 2.000 eura i za fizičko lice, odnosno ljekara, od 500 do 2.000 eura“, kazala je direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević. 

U dokazivanju zloupotreba bolovanja inspekcije se suočava sa brojnim poteškoćama.

„Gdje se često dešava da lica koja su kod poslodavca na privremenoj spriječenosti za rad nalaze se u inostranstvu, na putovanjima, na raznim manifestacijama, sportskim aktivnostima i slično“, navodi ona. 

U Fondu ipak ističu da je prilikom odobravanja bolovanja odgovornost na ljekarima opšte prakse veća u odnosu na ljekare specijaliste koji ih iniciraju.

„To nam je jedan od sljedećih koraka, da prosto izjednačimo. To prosto je nepravedno da samo ljekari opšte prakse snose toliko puta veću kaznenu mjeru u odnosu na svoje kolege specijaliste“, navodi Kadić.

Ministarstvo zdravlja nedavno je formiralo Nacionalnu komisiju za kontrolu privremene spriječenosti za rad, a brojke govore da je broj otvorenih bolovanja u odnosu na prethodnu godinu manji za dvije trećine.

Nadležni će, kako poručuju, nastaviti rad na otkrivanju zloupotreba bolovanja, ali se postavlja pitanje da li će se tom višegodišnjem problemu u potpunosti stati na kraj.

„Iskreno se nadam da hoće, da ćemo svi nekako sa svog aspekta nadležnosti usmjeriti aktivnosti kako bi se ove zloupotrebe umanjile. Ne mogu reći nulirali, to definitivno neće biti slučaj, ali makar da svi oni vrijedni radnici, zaposleni koji svoje obaveze u skladu sa zakonom obavljaju, definitivno ne ispaštaju zbog onih koji pokušavaju zloupotrijebiti zakon lično ili uz pomoć bilo kog izabranog ljekara ili člana ljekarske komisije“, zaključila je Vujošević.