Buta: Žene ne treba da odlažu preventivne preglede zbog straha od dijagnoze

Žene ne treba da odlažu preventivne preglede zbog straha od dijagnoze, jer rano otkrivanje raka značajno povećava mogućnosti za uspješno i manje agresivno liječenje, poručio je onkološki i endokrini hirurg Marko Buta.

Buta, koji je već nekoliko mjeseci angažovan u Kliničko bolničkom centru (KBC) Kotor, istakao je da mu je čast i zadovoljstvo da može da učestvuje u liječenju pacijenata u Crnoj Gori, i to u javnom sektoru.

“Pacijent je u centru naše pažnje – od dijagnostike i liječenja, preko operacije, do postoperativnog toka. U KBC Kotor mogu da se izvode sve intervencije i procedure koje su neophodne u onkološkoj hirurgiji”, kazao je Buta u intervjuu Agenciji MINA.

Buta, koji je specijalista za rak dojke, štitne žlijezde i melanome, nije prvi put angažovan u javnom zdravstvu Crne Gore. Prije nekoliko godina je u bolnici na Cetinju bio angažovan kao instruktor Medtronic sistema za neuromonitoring u hirurgiji štitaste žlijezde.

“Neuromonitor je uređaj koji pomaže u očuvanju nerava za glas. Taj uređaj imaćemo i u bolnici Kotor i zaista ćemo podići nivo endokrine hirurgije na visoki evropski, pa i svjetski nivo”, rekao je Buta.

On je kazao da je ove godine u Cirihu položio EBSQ (European Board of Surgery Qualification) ispit iz endokrine hirurgije. “To mi je vrlo važno kao jedan garant kvaliteta i mislim da ću biti jedini hirurg koji operiše u Crnoj Gori sa takvom titulom. Ali ne radi se samo o tituli, o broju operacija, preko 20 godina sam u onkološkoj hirurgiji”, naveo je Buta.

Na pitanje da li je u posljednjih pet do deset godina medicina napredovala kada je riječ o dijagnostici, liječenju raka dojke, terapijama i hirurškim intervencijama, on je odgovorio potvrdno.

“Napredovala je u tom smislu da se razvijene nove dijagnostičke procedure i modaliteti. Drugačije se danas pristupa karcinomu dojke nego prije deset, 15 ili 20 godina. Tada smo pacijente uvijek prvo operisali, pa im davali terapiju”, rekao je Buta.

On je pojasnio da se način liječenja promijenio i da se danas svakoj pacijentkinji prije operacije mora uraditi biopsija, kako bi dobili čitav profil tumora i tek onda, nakon svih tih analiza, na konzuljumu odredili šta je najbolje za pacijenta.

“Kad pacijentkinja ima rak dojke, vrlo je bitno da nema nikakve improvizacije i žurbe. Kompletna dijagnostika mora da se sprovede. Šta to znači? To znači da svaka pacijentkinja mora da ima mamografiju, magnet dojke i ultrazvuk”, rekao je Buta.

On je kazao da je operisanje bez urađenje magnetne rezonance dojke vrlo rizično i da nije ispravno, jer nekada karcinomi mogu biti malih dimenzija i ne mogu se vidjeti ni na mamografiji ni na ultrazvuku, a ne smiju ih ostaviti u toku operacije.

“Što se tiče tipa operacija, postoje radikalne operacije gdje uklonjamo čitavu dojku, i kožu i bradavicu i kolut dojke, a postoje i tipovi karcinoma gdje možemo da ponudimo očuvanje dojke, uklonimo samo tumor i možda neke limfne čvoreve”, naveo je Buta.

On je rekao da treći tip operacija obuhvata one u kojima se radi rekonstrukcija dojke.

“Znači, u jednom aktu, jednovremeno sa uklanjenjem dojke očuvamo kožu – Skin-sparing mastektomija. Očuvamo kožu, bradavicu i onda formiramo neki prostor gdje ćemo plasirati implant”, pojasnio je Buta.

On je kazao da će takve operacije izvoditi u KBC Kotor.

Na pitanje da li su u Crnoj Gori česte operacije preventivne mastektomije, Buta je odgovorio da će ih raditi u KBC Kotor, ali da ne zna koliko se često izvode u drugim bolnicama.

“Postoje dva gena za nasljedni karcinom dojke, BRCA1 ((BReast CAncer gene 1) i BRCA2 ((BReast CAncer gene 2). Ne znači da će žene koje imaju mutacije na tim genima sigurno imati karcinom dojke, ali nose rizik oko 60 odsto da hoće. Najčuveniji je primjer Anđeline Džoli, njena majka je imala karcinom dojke i kod nje je urađena ta preventivna operacija”, rekao je Buta.

On je kazao da postoje brojni faktori rizika za nastanak raka dojke.

“To su rana menarha i kasna menopauza, što je žena duže izložena ženskim polnim hormonima, veći je rizik da će dobiti rak dojke. Nedojenje je takođe faktor rizika“, naveo je Buta.

On je rekao da je i gojaznost faktor rizika zato što se u masnim ćelijama proizvode ženski polni hormoni.

„Dakle, to su sve neki poznati faktori rizika. Međutim, mi u kliničkoj praksi kada vidimo pacijenta s rakom dojke, najčešće takvi pacijenti nemaju nijedan faktor rizika”, naveo je Buta.

Žene, kako je istakao, ne smiju da imaju strah od pregleda.

“To je ključno. Ne smiju da se plaše da dođu na pregled kad nemaju nikakav simptom ili problem. I naš zadatak kao ljekara je da taj strah odagnamo, da im kažemo da ne treba da se plaše i da je vrlo bitno da dođu u najranijoj fazi”, poručio je Buta.

On je kazao da je rak dojke izlječiv i da pacijentkinje sa tom bolešću, čak i sa metastatskim karcinomom, žive dugi niz godina.

“Sa novim, modernim ljekovima pokušavamo da prevedemo rak dojke u hroničnu bolest, pogotovo kada se jave u najranijoj fazi, tada su terapije i hirurgija mnogo manje agresivne nego kada se neko javi u kasnijoj fazi”, rekao je Buta.

On je kazao da ne mogu spriječiti da nastane rak dojke. “Ali možemo da ga otkrijemo u najranijoj fazi i da ga izliječimo”.

Govoreći o skriningu raka dojke, Buta je naveo da on mora da obuhvati barem 70 odsto populacije da bi bio adekvatan.

“Imali smo situaciju da i u opštinama (u Srbiji) gdje je skrining organizovan, gdje ženama sve bude dostupno, one imaju strah i otpor i ne javljaju se na preventivne preglede koji su organizovani”, naveo je Buta.

Buta je rekao da to ukazuje na to da strah i dalje postoji u populaciji, dodajući da ovakvi razgovori služe da se on prevaziđe.

„Dakle, nemate čega da se bojite. Javite se na pregled i neće se ništa strašno desiti. Znači, bolje da se dođe na vrijeme. Ono što je kod raka dojke specifično je da on ne boli i to je možda jedan od razloga da žene kažu – mene ne boli, zašto bih išla kod ljekara”, kazao je Buta.

Upitan o uticaju raka i njegovog liječenja na fertilitet, on je rekao da je poznato da hemioterapija oštećuje jajne ćelije i da se ženama, kojima je ta terapija potrebna, savjetuje zamrzavanje jajnih ćelija prije njenog započinjanja.

“Naravno, kada prođe određeni period liječenja i ukoliko procijenimo da je rizik da se bolest vrati mali, mi ćemo savjetovati ženi da može da zatrudni. Dakle, imaće spremne jajne ćelije, i trudnoća je moguća i nakon hemioterapije i tog agresivnog liječenja”, naveo je Buta.

Odgovarajući na pitanje zašto se rak štitne žlijezde češće otkriva kod žena, on je kazao da one češće imaju strukturalnih i funkcionalnih problema problema sa štitastom žlijezdom od muškaraca.

“Zašto je to tako još ne znamo tačno, ali to jeste definitivno statistički tako. Što se tiče toga da li imamo dobrih stručnjaka, mislim da imamo, i u Crnoj Gori i u Srbiji. U regionu postoje kolege koji se odlično bave endokrinom hirurgijom”, rekao je Buta.

On je kazao da u endokrinoj hirurgiji postoje određene indikacije kada se šta radi.

“Ukoliko postoje tumori u oba režnja, naravno da ćemo ukloniti cijelu štitastu žljezdu. Ukoliko postoji tumor samo sa jedne strane, bez zahvaćenih limfnih čvorova, neki mali karcinom, imamo pravo da sačuvamo polovinu štitaste žljezde i da se normalno nastavi funkcija tog organa”, pojasnio je Buta.

On je kazao da se dešava da se mora ukloniti cijela štitna žljezda i u slučaju benignih promjena. Kako je pojasnio, hirurzi nekada moraju ukloniti cijeli organ kod multinodoznih struma, zbog veličine i rasta benignih tumora koji postoje u oba režnja štitaste žljezde.

Buta je rekao da će operacije štitaste žlijezde u KBC Kotor izvoditi uz neuromonitoring glasnih živaca.

“Moj profesor Đordić je uvijek govorio da je hirurgija štitaste žljezde ustvari hirurgija nerava za glas i paraštitastih žlijezda. I to stvarno jeste tako. Postoje dva nerva za glas i oni su nam vrlo bitni za očuvanje govora i disanja. Zbog toga je ta operacija vrlo delikatna, jer tokom operacije moramo da sačuvamo funkciju tih nerava”, kazao je Buta.

Kako je naveo, uz pomoć tog uređaja u toku čitave operacije imaju kontrolu nad tim nervima.

Upitan o učestalosti raka kože, Buta je kazao da u Srbiji ima otprilike pet hiljada novoboljelih od raka dojke, a od melanoma oko 700 novooboljelih.

„Ono što je specifično za melanom jeste da je to tumor koji pacijent može da vidi sam na svojoj koži. Međutim, ima regija gdje ne može, kao što su leđa, zadnji dio nogu. Melanomi mogu da se jave i na sluznicama“, naveo je Buta.

On je kazao da je i kod ovog raka vrlo važno da se rade preventivni pregledi.

Buta je dodao da tu imaju vrlo veliku pomoć od kolega dermatologa koji rade dermoskopiju i skeniraju cijelo tijelo.

„Danas imamo i uređaje koje koriste vještačku inteligenciju, kojima se mapira čitavo tijelo. Uz pomoć novih tehnologija, aparat nam ukaže na promjene, tako da idemo na preventivno uklanjanje tih sumnjivih promjena na koži“, naveo je Buta.

On je dodao da bi neko ko ima dosta mladeža, na šest mjeseci trebalo da obavi preventivni pregled.

Buta je kazao da neka osoba može sama da primijeti neku promjenu mladeža, u smislu porasta, boje, neravnih ivica, ali da je ipak neophodan pregled stručnog lica.

„Bolje je preventivno ukloniti mladež nego sačekati da se iz njega razvije neki opasan melanom. Terapija za melanom je posljednjih deset godina fenomenalno napredovala, u smislu target i imunoterapije, tu imamo odlične rezultate“, rekao je Buta.

Međutim, on je poručio da se najbolji rezultati postižu onda kad pacijent dođe u najranijoj fazi i kada se preventivno ukloni neka promjena na koži, prekanceroza.

Na pitanje da li je kancer danas zaista toliko čest ili se radi o tome da se dijagnostikuje više slučajeva nego ranije, Buta je odgovorio da je i jedno i drugo tačno.

“Kad pogledate evropske statistike, incidenca karcinoma raste praktično za sve lokalizacije – pluća, prostata, debelo crijevo…“, naveo je Buta.

On je kazao da je tačno i da se danas bolje diagnostikuje kancer, navodeći primjer štitaste žlezde.

Upitan koji je glavni razlog za povećanje broja oboljelih, Buta je rekao da se o tome može spekulisati, ali da su gojaznost, pušenje, korišćenje alkohola, nekretanje faktori koji možda nijesu bili toliko prisutni prije 50 godina.

„Više stresa, sigurno… Stres utiče na na funkcionisanje našeg imunog sistema. To je jedan od ključnih okidača za nastanak karcinoma“, naveo je Buta.

Izvor: Portal Vijesti (MINA)