Kako na vrijeme prepoznati miokarditis – zapaljenje srčanog mišića
Kod pacijenata sa COVID-19 su česte pojave simptoma i znakova koji bi mogli ukazivati na miokarditis. Dr Milanko Rakonjac internista-kardiolog nagla[ava da je neophodno kod svakog pacijenta gdje postoji sumnja na ovo oboljenje uraditi konsultativni pregled kardiologa.
-Miokarditis je upalna bolest srčanog mišića. Po toku može biti akutni, subakutni i perzistentni, po veličini zahvaćenog mišića fokalni i difuzni. Miokarditis može biti primarni bez utvrđenog agensa ili postvirusna autoimuna reakcija. Najčešći infektivni uzročnici su virusi (50% Coxsackie B). Miokarditis može nastati usled dejstva fizičkih agenasa (radijacija ili hemijski toksini) ili kao reakcija hipersenzibiliteta, objašnjava dr Milanko Rakonjac internista-kardiolog za Primorski portal .
U eri pandemije izazvane SARS-CoV-2 virusom na prvom mjesto kao uzročnik miokarditisa je ubedljivo ovaj virus. Miokarditisa kod pacijenata sa COVID-19 se može javiti u sklopu akutne infekcije kao jedna od kliničkih manifestacija ove zarazne bolesti,ili pak kao posledica u kasnijem periodu. Tačna učestalost miokarditisa je nepoznata. Procenjuje se da 1-5% bolesnika sa akutnom infekcijom imaju miokarditis.
-Patogenetski mehanizam za nastanak miokarditisa predstavlja direktno oštećenje miokarda od strane agensa, ali i indirektno, postinflamatorno kao imunološka reakcija koja dovodi do oštećenja. Upalna oštećenja i nekroza mogu perzistirati mjesecima, iako se virusi razmnožavaju u srcu uglavnom tokom dvije ili tri nedelje nakon infekcije. Citokini kao što su interleukini 1.3.6 i TNF, slobodni kiseonički radikali i mikrovaskularne promjene su glavni patogenetski faktori. Ovi patogenetski faktori su dokazani kao glavni mehanizam za nastanak upale srčanog mišića i kada je u pitanju COVID-19, kaže dr Rakonjac.
Prema riječima sagovornika Primorskog portala, kliničke manifestacije su raznovrsne. Najčešće su asimptomatske, ali se može ispoljiti bolom u grudima, zamaranjem u malom naporu, osećajemj nedostatka vazduha, poremećajem srčanog ritma u težim slučajevima edem pluća i iznenadna srčana smrt.
-Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze tj.podataka koje pacijent daje, fizikalnog pregleda, laboratorijskih pretraga (kompletna krvna slika sa leukocitarnom formulom, sedimentacija, CRP i fibrinogen, kao i pojedina serološke analize na pojedina antitela, kardiospecifični enzimi CK, CK-MB, Troponin). Obavezno se radi EKG koji može biti normalan ili izmenjen. Nalaz na EKG je najčešće nespecifičan izuzev u slučajevima kada je zahvaćen i perikard. Radiografija srca i pluća se kreće od normalnog do kardiomegalije sa ili bez prisustva zastojnih promena na plućima, navodi dr Rakonjac i dodaje: „Ultrazvučni pregled srca daje značajne podatke u smislu otkrivanja smanjene funkcije komore a značajnu dopunu u postavljanju dijagnoze daje i magnetna rezonanca. Definitivna dijagnoza miokarditisa može se postaviti jedino na osnovu biopsije. Najveći broj slučajeva miokarditisa ima benigni tok. Kod ovih bolesnika proces se stiša bez ikakvih kliničkih posledica. Neki pacijenti međutim, razviju srčanu slabost, ozbiljne aritmije, poremećaje sprovođenja ili čak i cirkulatorni kolaps. Bolest može biti fatalna zbog srčane slabosti i iznenadne neočekivane smrti“ .
-Specifična terapija postoji gdje su uzročnici na primer, mycoplasma ili kod Lyme bolesti. Kod virusnih uzročnika specifična terapija ne postoji. Neki antivirusni ljekovi kao što su ribavirin, ili alfa-interferon mogu značajno da smanje ozbiljne lezije miokarda kod virusnih miokarditisa. Imunosupresivna terapija sa kortiokosteroidima , azathioprinom ili ciklosporinom je pokazala izvjesno kliničko poboljšanje, ali upotrebom kortikosteroida, ili ciklosporina kod nekih pacijenata dolazi do egzacerbacije miokarditisa.
Nespecifična terapija podrazumjeva izbjegavanje napora, elektrokardiografski monitoring i primjenu antiaritmijskih ljekova, kod srčane slabosti primena diuretika, ACE inhibitora, male doze beta-blokatora, a kod pojedinih pacijenata i primena antikoagulantne terapije, zaključuje dr Rakonjac.
Da li postoji način da se spriječi oboljevanje od miokarditisa kod COVID 19?
Osim redovnih preventivnih epidemioloških mjera koje već svi poznajemo, Evropsko udruženje kardiologa preporučuje zdravu ishranu, prestanak pušenja, restrikciju unosa alkohola i adekvatan san. Izolacija i prekid fizičke aktivnosti mogu čak da imaju negativan efekat jer povećavaju rizik od tromboembolijskih komplikacija pa se prema tome preporučuje fizička aktivnost kod kuće, ili na otvorenom prostoru. Dosadašnja naučna saznanja nisu izdvojila nijedan lijek ili suplement koji organizam u cjelini pa i srčani mišić štiti od Covid 19 infekcije. I dalje je nepoznato zbog čega određene osobe dobiju miokarditis u sklopu Covid-19 bolesti, a drugi ne. Vjerovatno se radi o individualnoj genetskoj predispoziciji, kod koje je presudna reakcija imunog sistema na virus.