Srce uglavnom upozorava
Zabluda je – iznenada imao/la infarkt. Infark srca se ne dešava odjednom. Samo u filmovima to se desi trenutno – osoba rukama pritisne grudi i padne. U životu mnoštvo simptoma ukazuju da će osoba doživjeti infarkt samo što na žalost ti simptomi često prolaze neprimećeno. Srce upozorava, a ako se ignoriše, posledice, pak, mogu biti kobne po život.
Simptomi su obično veoma tipični u najvećem broju slučajeva. Međutim, ne treba zaboraviti da mogu biti i nespecifični. Sve simptome uvjek treba tumačiti ozbiljno. Preventivne mjere, redovne kontrole činioca rizika, još u vrijeme punog zdravlja, osnovni su aksiom i dobrog zdravlja i dugog života, navodi za Primorski portal dr Ivana Jovanović, specijalista kardiolog i doktorant na Fakultetu medicinskih nauka u Beogradu.
Šta je i kako nastaje infarkt srca?
Infarkt srca (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz krvne sudove srca, upravo one koji snabdjevaju srčani mišić neophodnim kiseonikom i hranljivim materijama. Razlog prekida cirkulacije je začepljenje krvnih sudova masnim naslagama i sitnim krvnim ugrušcima, trombima, koji nastaju na njima. Zbog prekida protoka krvi, srčani mišić počinje djelimično da odumire. Nastaje smanjenje zdrave srčane, mišićne mase, te srce, organ koji je priroda stvorila da radi kao pumpa, gubi dijelom svoju osnovnu funkciju i na taj način remeti cjelokupnu cirkulaciju u tijelu čovjeka. Ovako narušena struktura i funkcija srčanog mišića, kao posljedica srčanog udara, može da dovede do mnogobrojnih ranih i kasnih, lakšić i težih komplikacija bolesti
Kako da prepoznamo simptome bolesti?
Simptomi bolesti obično su veoma tipični u najvećem broju slučajeva. Međutim, ne treba zaboraviti da mogu biti i nespecifični. Nekada, nažalost, i ne mora biti jasnih simptoma. Bezbolni infarkti srca (nemi infarkti), naročito su česti kod osoba koje boluju od šećerne bolesti ili nekih neuroloških bolesti. Nekada, bolest može, kao prvi simptom imati neku od komplikacija osnovne bolesti, na primer, jako lupanje ili preskakanje srca, nesvesticu, gušenje i slično. Zbog toga i ove simptome uvjek treba tumačiti ozbiljno.
Šta je tipičan simptom?
Neugodan pritisak u grudima, stežući jak bol u sredini grudnog koša koji traje duže od nekoliko minuta, širenje bola u vrat i vilicu, ka lijevom ramenu ili lijevoj ruci, nagla nesvjestica, osjećaj mučnine u stomaku, nagon na povraćanje, povraćanje i obilno hladno preznojavanje. Uz sve ove simptome prisutna je nekada izražena uznemirenost i strah bolesnika.
Šta učiniti u slučaju prepoznavanja ovih simptoma?
Pojava nekog ili više opisanih simptoma zahtijeva hitan poziv Službe hitne medicinske pomoći, davanje jasnog i kratkog opisa tegoba i apsolutno postupanje po preporuci dobijenoj prilikom poziva. U čekanju dolaska Službe hitne mediinske pomoći pripremiti, ukoliko je moguće, svu raniju medicinsku dokumentaciju, ako ista postoji. Za bolesnike koji su već od ranije srčani bolesnici, a pogotovo ako su već preboljeli infarkt srca, važno je da uzmu svoju propisanu terapiju, prije svega Nitroglicerin.
Kako se liječi infarkt srca?
Infarkt srca je danas u najvećem broju slučajeva izliječiva bolest. Akutni infarkt srca liječi se po najnovijim preporukama na dva osnovna načina:
– ljekovima za otapanje krvnog ugruška, tromba, u srčanom krvnom sudu
– mehaničkim otvaranje začepljenja krvnog suda, uvođenjem specijalnih žica, katetera, balona ili žičanih proteza (stent) u srčane krvne sudove
Način koji će biti primjenjen zavisi od više faktora. I u jednom i u drugom načinu liječenja najvažnije je da liječenje počne što ranije, ukoliko je moguće unutar prvih nekoliko sati. Način liječenja zavisi i od eventualnih drugih bolesti od kojih bolesnik u isto vrijeme boluje. Tako na primer, ukoliko je bolesnik preboleo šlog (moždani udar), kao posledicu moždanog krvarenja, ne može infarkt srca liječiti u osnovnom liječenju ljekovima već mora ići na mehaničko otvaranje začepljenog srčanog krvnog suda i slično.
Mehanička procedura liječenja infarkta srca zahtijeva saglasnost pacijenta, koju on potvrđuje svojim potpisom. Nakon primjene jednog ili drugog načina osnovnog liječenja, bolesnik nastavlja da se liječi raznim ljekovima neophodnim za stabilizaciju bolesti (antitrombolitički lekovi, beta blokatori, AC-inhibitori, antiaritmici, statini i slično). Propisivanje ljekova iz navedenih grupa je individualno za svakog pacijenta, uvažavajući savremene stručne preporuke.
Nakon liječenja, kako se ponašati?
Nakon preboljelog infarkta srca, neophodno je: odabrati svog ljekara kardiologa, poštovati sve njegove savjete, uzimati redovno propisane ljekove, pratiti efekte ljekova, prije svega moguće neželjene pojave, dolaziti na redovne kardiološke kontrole, liječiti i kontrolisati eventualne druge bolesti, kontaktirati ljekara u slučaju novih tegoba i prije zakazane kontrole.
Da li se može ponovo dobiti infarkt srca?
Može naravno. Upravo zato treba poštovati sve preporuke i savjete date nakon prvog ataka bolesti. Uz to treba znati, da su mnogobrojni činioci rizika za nastanak infarkta srca uvek među nama i da oni ukoliko ih ne isključimo ili bar ne modifikujemo, stalno rade protiv nas.
Koji su najčešći rizici nastanka infarkta srca?
Promenljivi činioci su: povišene masti u krvi, povišen krvni pritisak, pušenje, šećerna bolest, gojaznost, alkoholizam, fizička neaktivnost, stres, profesija i slično (možemo ih isključiti ili modifikovati).
Nepromenjivi činioci: pol i nasljeđe (na njih ne možemo uticati)
Eliminacijom štetnih životnih novih navika (npr. pušenje, alkohol), liječenjem šećerne bolesti i povišenog krvnog pritiska, regulacijom tjelesne težine, većom fizičkom aktivnošću, smanjenjem stresa i slično, možemo značajno umanjiti mogućnost pojave prvog infarkta i nastanak novog. Preventivne mjere, redovne kontrole činioca rizika, još u vrijeme punog zdravlja, osnovni su aksiom i dobrog zdravlja i dugog života. Te stoga savjetujem kao ljekar treba da se kontrolišete na vrijeme.
Dr Ivana Jovanović, specijalista kardiolog ordinira u ZU “Tesla Medikal” u Beranama
