Slobodna zona Luke Bar – raskorak zakona i prakse, legalni poslovi u sjenci šverca duvanskih proizvoda

Predlagači Zakona o slobodnim zonama nisu imali sluha za mišljenje struke dok su mijenjali postojeće i uvodili nove zakonske odredbe koje u praksi mogu prouzrokovati direktnu štetu privredi Bara i Crne Gore, i dovesti do gašenja oko 1000 radnih mjesta.

Osim ovog zaključka, predstavnici špediterskih, brodarskih i drugih kompanija koje posluju u Slobodnoj zoni Luke Bar razočarani su i zabrinuti zbog činjenice da nadležni sada ne čuju ni njihov apel da se preispitaju, izmijene, ili dopune neke od odredaba Zakona o slobodnim zonama, posebno one koje ne samo da stvaraju biznis barijere za domaće firme i inostrane im partnere, već su i u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i drugim zakonima.

Situacija je alarmantna i moramo imati konstruktivan dijalog sa predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, poručili su barski privrednici tokom sjednice otvorenog parlamenta koju je sazvao Branislav Nenezić, predsjednik SO Bar. Sa tematske rasprave „Da li je ‘zarobljena’ slobodna zona Luke Bar“, koja je održana 14. maja, poručeno je da se moraju naći bolja zakonska rješenja, jer postojeća prijete da uruše barsku i crnogorsku pomorsku privredu.

Legalni poslovi u sjenci šverca duvanskih proizvoda

Predstavnici špediterskih i brodarskih kompanija koje posluju u Slobodnoj zoni Luke Bar jednoglasno su osudili ranija nelegalna poslovanja u vezi sa transportom i skladištenjem cigareta, i naglasili da nikada nisu bili dio tih tokova. Podržali su i napore nadležnih institucija da riješe to pitanje.

Ipak, neki članovi Zakona o slobodnim zonama navode ih na pitanje zašto se određene vrste roba smatraju problematičnima, a ne načini poslovanja tim proizvodima.

Konkretno, u članu 20. Zakona o slobodnim zonama kaže se da je u slobodnoj zoni zabranjeno obavljanje djelatnosti proizvodnje, obrade, skladištenja, privremenog smještaja, prometa, pretovara i tranzita duvana i duvanskih proizvoda, u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima.

Za špeditere i brodare duvanski proizvodi su roba kao i svaka druga, i mišljenja su da zakonodavac mora naći rješenje da reguliše i nadzire legalnost poslovanja, a ne da zabranjuje određene proizvode. U tom smislu, izvoz duvanskih proizvoda je proces kroz koji ‚‚žive‚‚ neka špediterska i brodarska preduzeća, i ni u jednom segmentu se ne smije izjednačavati sa ranijim slučajevima šverca cigareta koje su se nalazile u privatnim skladištima.

Predstavnici firmi iz slobodne zone Luke Bar naglašavaju da pomenuta zakonska rješenja pogađaju i poslovanje kompanija koje nemaju veze sa duvanskim proizvodima. Luka je živ mehanizam koji ima mnogo specifičnosti u poslovanju. Stoga privrednici ističu da su zakonodavcu mogli pružiti mnogo korisnih informacija u procesu izrade Zakona o slobodnim zonama, ali da predstavnici nadležnog ministarstva nisu našli za shodno da ih konsultuju, da sa njima razgovaraju ili dođu u zonu i uživo vide procese rada. Neka teorijska rješenja u praksi su neprimjenjiva i moraju se usklađivati.

Na početku tematske sjednice koju je inicirao, Branislav Nenezić je istakao kako je rasprava rezultat interesovanja građana Bara i privrednih subjekata, posebno onih čije je poslovanje u direktnoj vezi sa slobodnom zonom Luke Bar. Prisutne privrednike i odbornike je podsjetio i na to da je Zakon o slobodnim zonama usvojen početkom februara 2026. godine, kao jedan od dvadesetak zakona usvojenih istog dana, uz konstataciju da se u Skupštini Crne Gore toga dana svega nekoliko minuta rasprave posvetilo ovom zakonu.

Nenezić je naveo i to da je poziv za prisustvo u okviru otvorenog parlamenta, osim građanima i zaposlenima u špediterskim i logističkim firmama, uputio i predstavnicima nadležnih ministarstava. Odgovor nije stigao iz Ministarstva ekonomskog razvoja, kao ni iz Ministarstva finansija i Ministarstva saobraćaja. Nenezić je konstatovao i neprisustvo predstavnika AD Luka Bar, kao i značajnog broja odbornika u SO Bar.

S obzirom na to da neke odredbe Zakona o slobodnim zonama direktno utiču i na realizaciju Strategije razvoja opštine Bar, najavio je sazivanje sjednice lokalnog parlamenta kako bi se raspravljalo o ovoj temi.Sjednica po

Otežano poslovanje

Govoreći iz ugla brodara, Bojan Čejović, direktor kompanije CMA CGM Montenegro naglasio je da novi zakon, koji zabranjuje tranzit duvanskih proizvoda kroz slobodnu zonu Luke Bar, negativno utiče na njeno poslovanje. Velika kompanija Philip Morris izvozila je značajne količine duvanskih proizvoda, i godišnje se transportovalo oko 5000 kontejnera. Zbog uvedenih mjera, sada se roba preusmjerava ka lukama Rijeka, Solun i Đenova. Čejović je upozorio da ovakva situacija smanjuje promet i broj brodova, šalje lošu poruku drugim brodarima i može dovesti do smanjenja dolazaka brodova, što loše utiče na cjelokupni logistički lanac i zaposlene u njemu, ali i na privrednike u Crnoj Gori. On navodi da brodari formiraju cijene tako što sagledavaju odnos izvoza i uvoza, i da nije dobro da se tovare prazni kontejneri. Uz to, zapitao se i da li su nove odredbe zaista usklađene sa EU praksom, odnosno ako se u lukama Solun, Đenova i Rijeka može vršiti tranzit duvanskih proizvoda, zašto ne i u luci Bar? Brodar će naći rješenje da zaštiti svoga klijenta, ali nama u Baru i Crnoj Gori je u interesu da roba ide preko naše luke, apostrofirao je Čejović.

Direktor MSC Montenegro Dalibor Pelević, istakao je da Luka Bar nije samo AD Luka Bar i Port of Adria AD, već čitav sistem koji zapošljava oko 3000 ljudi i ima veliki značaj za cjelokupnu privredu. Naglasio je da problem nije u zastareloj mehanizaciji, već u saobraćajnoj infrastrukturi ka unutrašnjosti, ali i potencijalnoj restrikciji izvoznih aktivnosti zbog odredaba novog zakona. Naveo je da recimo Port of Adria može opslužiti i veći obim tereta, ali isto tako upozorio da će biti sve manje tereta ako se ne izmijeni, ili dopuni Zakon o slobodnim zonama. I za Pelevića je nejasno kako to da se od nadležnih može čuti da je ovaj zakon rađen u skladu sa EU preporukama – i zašto se, u slučaju robe Philip Morris-a, nesmetano vrši tranzit u lukama zemalja koje su članica EU, ali ne i u našoj luci. Brodari lako preusmjere robu u druge luke, ali Pelević zaključuje kako to nije u interesu našeg grada i države, i da su se oni u Baru dosada borili i nastaviće da se bore za svaki kontejner. Novi zakon im te pokušaje umnogome otežava.

Kompanija‚‚ Philip Morris‚‚ nekoliko puta je pominjana u toku rasprave, mada su se govornici i predsjedavajući složili u zaključku da im namjera nije da zastupaju interese ove kompanije, već dobrobit luke i grada.

Šef špedicije u preduzeću Jadroagent Bar Hasan Kolar, takođe, je imao komentar u vezi tranzita cigareta pomenute kompanije. Njegov osvrt bilo je pitanje – kako ista roba, cigarete u tranzitu, mogu da idu sa graničnog prelaza Dobrakov na prelaz Debeli brijeg, ili sa Dobrakova na granični prelaz Božaj, ali ne i da dođu u Luku Bar. Preciznije, ta roba može da prolazi kroz Crnu Goru i da preko graničnih prelaza ide ka lukama u Hrvatskoj i Albaniji, ali ne i u Luku Bar. Uz to, Kolaru je upitna i razlika koja se napravila u organizaciji poslovanja unutar carinskih skladišta u zemlji i slobodne zone Luka Bar. Posebno su upitni ugovori i registracije firmi.

Neslobodna Slobodna zona

Direktor firme PGS Montenegro Pacorini Aleksandar Adamović ističe da oni koji su kreirali i donijeli ovaj zakon, ne samo da se nisu informisali o Zoni, nego su propustili priliku da iniciraju dolazak na lice mjesta i popričaju sa privrednim djelatnicima. Adamović izražava zabrinutost kako je jedan važan zakon provučen ispod radara, ali se nada da će ih sada nadležni saslušati, kao i premijer Spajić. Ukazao je i na to da su pojedine odredbe zakona u suprotnosti sa više drugih propisa, pa čak i sa Ustavom Crne Gore, te da slobodna zona ne pruža nikakve benefite, a nameće dodatne obaveze. Naglasio je da ovakva rješenja dovode u neravnopravan položaj firme koje posluju u zoni u odnosu na one van nje, i da mogu uticati na otpuštanja zaposlenih, smanjenje poslovanja i odlazak kompanija u druge luke.

Sa navodima Adamovića da Zakon o slobodnim zonama nije adekvatno predstavljen privrednicima saglasan je i njegov kolega špediter Bogdan Ljutica, vlasnik firme Petro ŠPED. Da je to učinjeno, možda su mogle biti izbjegnute brojne kontradiktornosti u njemu. Kao ključan problem naveo je član 10. – korisnik slobodne zone je privredno društvo ili preduzetnik koji je registrovan u CG i koji na području slobodne zone obavlja privrednu djelatnost. Smatra kako je ovo značajna novina i da je zbog toga slao dopis timu zaduženom za izradu nacrta zakona. Tada je dobio odgovor da firme koje rade prosti tranzit roba preko slobodne zone neće biti u obavezi da vade korisničku licencu, što kasnije nije unijeto u ovaj zakon. Iako duvanski proizvodi nisu dio poslovanja njegove firme, Ljutica je istakao nesklad između člana 20, koji zabranjuje promet i tranzit duvana, i drugog člana zakona koji predviđa slobodan spoljnotrgovinski režim bez ograničenja za robu u zoni. Kroz primjer saradnje sa firmama iz Slovenije i Engleske, koje posluju i u drugim lukama bez obaveze registracije i dodatnih propisa, ukazao je da bi nove obaveze mogle otjerati partnere iz Luke Bar u luke u Hrvatskoj, Albaniji i Grčkoj.

Izvršni direktor Port of Adria, Sedat Kara naveo je negativne posljedice novog Zakona na poslovanje kompanije i lučkog sistema.

Kara navodi da su već pretrpjeli gubitak od preko 500.000 eura, što predstavlja oko polovinu njihove godišnje koncesione naknade državi. Upozorio je da bi, u slučaju gubitka jednog od brodara, ukupna šteta mogla preći 1,5 miliona eura i dodatno ugroziti povezane djelatnosti. Naglasio je da su pokušavali da kroz komunikaciju sa institucijama ukažu na probleme, ali do sada nisu naišli na razumijevanje.

Potencijalna rješenja: ispitati ustavnost, izmijeniti odredbe, formirati radnu grupu.

Nekadašnji direktor slobodne carinske zone Luke Bar Miloš Šušter, koji je prije nekoliko decenija učestvovao u prvim procesima samog njenog formiranja, uviđa mnoge manjkavosti novog zakonskog rješenja. On se slaže da treba ispitati ustavnost, ali isto tako procjenjuje da bi taj postupak mogao potrajati, kao i onaj koji uključuje izmjene i dopune. U međuvremenu, upozorava on, razni privredni subjekti pretrpjeće ozbiljnu štetu. Kao potencijalno prelazno rješenje vidi mogućnost odlaganja primjene zakona i vraćanje primjene starog zakona ili da se formira jedna radna grupa koja bi na osnovu ovog zakona dala uputstvo. Da su promjene neophodne, ali one u razumnom roku, ističe i Igor Banović, direktor Jadro Pilot and Tug Services. I on upozorava na moguće odlaske inostranih partnera i otkazivanje poslovnih aranžmana, a trenutni zakonski okvir čini da poslovanje u Slobodnoj zoni Luke Bar nema ništa slobodno osim naziva zone. I naziva zakona.

U raspravi je učestvovao i v.d direktor Lučke uprave Crne Gore Stanko Deretić, koji je krajem marta ove godine imenovan za tu funkciju. Naveo je da tema rasprave nije u njegovoj nadležnosti, ali je izrazio spremnost Uprave da rješava sve druge stvari koje jesu u vezi sa Lukom Bar, a u nadležnosti su institucije na čijem je čelu.

Struka i političari moraju sarađivati

Struka se u našoj zemlji ne pita dovoljno i to mora da se mijenja, istakao je mr Samir Hadžić koji je predložio da se podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodnim zonama. ‚‚Uvijek sam se zalagao za implementaciju znanja u sve odluke koje se donose. Stojim na raspolaganju svim političkim partijama, političarima i donosiocima odluka kada su u pitanju informisanje i saradnja koje će dovesti do najboljih rješenja za razvoj naše zemlje i dobrobiti ljudi, u ovom slučaju građana i privrednika Bara, ali i cijele Crne Gore„, kaže Hadžić. Mišljenja je da moramo čuvati suverenitet i sačuvati društvo tako što ćemo poštovati Ustav Crne Gore. Nikada i nikako ne bi smjeli da dozvolimo da nam preporuke koje dolaze iz EU zemalja budu ‚‚jedini orijentir‚‚ za kreiranje unutrašnje politike i zakona ili da na evropskom putu zaboravimo na naš pravni poredak.

Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić sazvao je hitnu sjednicu lokalnog parlamenta za 25. maj na čijem dnevnom redu je tačka – Informacija o statusu Slobode zone Luke Bar i potencijalnim institucionalnim i ekonomskim posljedicama usvajanja Zakona o slobodnim zonama. Na sjednicu će, kako saznaje Primorski portal, biti pozvani i pedstavnici privrednih subjekata koji posluju u Slobodnoj zoni Luke Bar, takođe, i predstavnici državnih institucija koji su zaduženi za sprovođenje i primjenu Zakona o slobodnim zonama.