Marko Celesty: Danas je lakše doći do svjetskog tržišta, ali ne i do publike

Kada u Srbiji nije vidio dovoljno perspektive da izgradi život kakav želi i istovremeno ozbiljno pokuša da uspije kao muzičar, otišao je u Italiju. Kada je shvatio da njegovo prezime Italijanima nije lako izgovoriti ni zapamtiti, Marko Čeleketić osmislio je umjetničko ime. A kada je postalo jasno da mu je za stabilan život potreban i „ozbiljan posao“, upisao je programiranje.

Promjena je tokom godina bilo mnogo, ali je muzika ostala njegova konstanta. Kao muzičar uočio je probleme u radu digitalnih distributera, pa je to iskustvo spojio sa znanjem programera i počeo da razvija sopstveno rješenje. Tako je 2021. godine u Trstu nastao Rebel Music Distribution.

Danas, prema podacima kompanije, Rebel Music Distribution koristi više od 25.000 izvođača i muzičkih projekata, dok njen katalog ostvaruje desetine miliona streamova mjesečno. Kompanija nezavisnim autorima omogućava distribuciju muzike na vodeće streaming servise bez klasične godišnje pretplate za osnovnu distribuciju, uz sistem koji objedinjuje upravljanje izdanjima i katalogom, analitiku i druge alate za izvođače.

Za Primorski portal Marko Celesty govorio je o putu od muzičara do preduzetnika i promjenama koje je tehnologija donijela nezavisnim autorima. Prisjetio se i ljeta provedenih u Kotoru tokom devedesetih i objasnio koliko je danas muzičarima iz manjih sredina lakše da stignu do globalnih platformi, ali ne nužno i do publike.

Muzika kao konstanta

Muzika je u Markovom životu bila prisutna mnogo prije preduzetništva i programiranja. Rođen je 1978. godine u Beogradu, a gitaru je počeo da svira sa deset godina. Kaže da od početka nije imao dilemu koji će instrument izabrati.

Vrlo rano zainteresovao se za klasičnu muziku, ali i virtuozne električne gitariste. Među najvećim uzorima bio je Yngwie Malmsteen, upravo zbog spoja klasične muzike i električne gitare, koji je kasnije uticao i na njegov način razmišljanja o muzici.

Muziku, naglašava Marko, nikada nije doživljavao kao hobi, niti kao nešto čime će se sporadično baviti. Decenijama aktivno svira i sarađuje sa različitim bendovima i muzičkim projektima, a kao jedan od važnijih perioda izdvaja vrijeme provedeno u beogradskom symphonic metal bendu Moondive, koji je prije približno 25 godina pobijedio na Zaječarskoj gitarijadi.

„Za jedan mlad bend to je tada bilo ogromno priznanje i potvrda da ono što radimo ima smisla. Muzika je, na ovaj ili onaj način, ostala konstanta kroz cijeli moj život“, kaže Celesty.

U Italiju je otišao prije 15 godina. U tadašnjoj Srbiji, zbog čestih tenzija i nestabilnosti, nije vidio dovoljno perspektive da izgradi život kakav je želio i istovremeno ozbiljno pokuša da uspije kao muzičar. Muzika je ostala cilj, ali je bio potreban i angažman koji bi omogućio normalan život i slobodu da nastavi da stvara.

Zbog toga je u Italiji upisao programiranje, vjerujući da je riječ o oblasti u kojoj bi mogao relativno lako da pronađe dobar i stabilan posao. Tada, kako objašnjava, nije mogao ni da pretpostavi da će mu upravo to znanje nekoliko godina kasnije biti potrebno za nešto sasvim drugo.

Od problema muzičara do poslovne ideje

Ideja za Rebel Music, prisjeća se Marko, nastala je iz problema koje je godinama posmatrao iz perspektive muzičara. Cijena digitalne distribucije, tvrdi, za njega nikada nije bila najveći problem. Mnogo značajnijim smatrao je netransparentnost i nedostatak kvalitetne komunikacije distributera sa izvođačima.

„Kada ste muzičar i dogodi se problem sa vašim izdanjem, nalogom ili pjesmom, vama je rješenje potrebno odmah. Danas, kada sam sa druge strane sistema, znam da nešto zbog čega izvođač nekada čeka nedjeljama distributer u određenim situacijama može da riješi bukvalno jednim klikom“, kaže Celesty.

Analizirajući iskustva i recenzije muzičara korisnika različitih distributera, nailazio je na navode o različitim problemima; od podrške koja nedjeljama ne odgovara i kašnjenja u isplatama do tvrdnji pojedinih izvođača da nisu bili isplaćeni, kao i uklanjanja pjesama ili gašenja naloga bez dovoljno jasnog objašnjenja. Marko i njegov tim pokušali su da stvore drugačiji koncept.

Iskustvo muzičara spojio je sa znanjem programiranja i počeo detaljnije da istražuje digitalnu distribuciju. Programiranje je, prema njegovim riječima, bilo samo dio posla: trebalo je razumjeti ugovore, autorska prava, standarde metapodataka, finansijske procedure, pravila digitalnih servisa i pravna pitanja.

Nakon izrade softvera uslijedilo je povezivanje sa servisima. Ni taj proces, objašnjava Celesty, nije se svodio na slanje mejla i potpisivanje ugovora jer su partneri željeli da znaju da li druga strana tehnički razumije njihove sisteme, standarde, programerske zahtjeve i procedure.

„Za mene je svaki novi korak bio kao novi ispit. Bilo je mnogo neprospavanih noći, mnogo učenja o muzičkoj industriji i mnogo slaganja kockica dok cijeli sistem nije počeo da funkcioniše kao jedna cjelina.“

Početno finansijsko ulaganje, prema njegovim riječima, nije bilo veliko. Presudan je bio rad. Nije imao investitore niti nekoga ko bi velikim ulaganjem omogućio da razvoj projekta od početka bude jednostavniji.

„Danas mislim da je možda čak i bolje što je bilo tako, jer sam bio primoran da razumijem gotovo svaki dio sistema koji gradimo.“

Prvi znak da Rebel Music više nije mali projekat za njega nije bio određeni broj korisnika ili objavljenih pjesama.

„Bio je to trenutak kada su počele da nam se javljaju izdavačke kuće i da nam nude svoje kataloge kako bi ih prebacile kod nas. Tada sam prvi put zaista shvatio da nas ljudi iz industrije više ne posmatraju kao mali projekat ili eksperiment, već kao ozbiljnu platformu kojoj su spremni da povjere sopstveni katalog.“

Marko kaže da Rebel tim danas čine četiri osobe, a mogućnost da tako mali broj ljudi servisira međunarodnu bazu korisnika u velikoj mjeri zasniva se na automatizaciji.

Softver preuzima obradu podataka, organizaciju kataloga, administrativne procese i dio kontrola, dok direktan odnos sa izvođačima, kako objašnjava Celesty, pokušavaju da zadrže izvan automatizovanog sistema.

„Naš princip je jednostavan: automatizovati procese, ali ne i odnos sa ljudima. Ako izvođač ima konkretan problem sa svojim izdanjem ili isplatom, želimo da zna da sa druge strane postoji stvarna osoba.“

Ljeta u Kotoru

Markova veza sa Crnom Gorom seže mnogo dalje u prošlost od Rebel Musica i preduzetništva.  Tokom devedesetih, dok je još bio srednjoškolac, njegova porodica imala je stan u Kotoru, gdje je proveo nekoliko ljeta. Zbog toga je u tom periodu prilično dobro poznavao lokalnu muzičku scenu, bendove i ljude koji su bili njen dio.

„To je, naravno, bilo potpuno drugo vrijeme. Nije bilo streaming servisa, društvenih mreža niti mogućnosti da iz svoje sobe praktično preko noći objavite pjesmu koja može da bude dostupna širom svijeta.“

Današnju crnogorsku scenu poznaje manje nego onu iz devedesetih, ali je njegov utisak da je veoma aktivna i da danas postoje izvođači u gotovo svim muzičkim pravcima.

Celesty naglašava da je jedna od osnovnih ideja na kojima je Rebel Music razvijan to da mjesto iz kojeg autor dolazi više ne bi trebalo da određuje koliko daleko njegova muzika može da stigne. Danas, smatra, nije presudno da li neko stvara u Londonu, Los Anđelesu, Beogradu, Trstu, Podgorici, Nikšiću ili Kotoru.

Pristup tržištu nije isto što i pristup publici

Kada je riječ o tehničkoj strani objavljivanja muzike, Celesty smatra da stvari nikada nisu bile jednostavnije. Mladi muzičar danas može da napravi pjesmu u svojoj sobi, pripremi finalni audio-fajl, omot i osnovne podatke o izdanju, a zatim je preko digitalnog distributera pošalje na Spotify, Apple Music, YouTube Music i druge velike svjetske servise.

Preko Rebel Musica, navodi, izvođač se registruje, postavlja audio-fajl, omot i podatke o pjesmi ili albumu, bira datum objavljivanja i servise na kojima želi da izdanje bude dostupno. Nakon kontrole, izdanje se isporučuje digitalnim servisima.

Jednako važnom Celesty smatra ljudsku podršku.

„Ako izvođač ima problem, nije mu potreban automatski odgovor koji će dobiti poslije nekoliko dana ili nedjelja. Potreban mu je neko ko razumije baš taj problem i ko će pokušati da ga riješi.“

Ipak, mogućnost da pjesma stigne na globalnu platformu ne znači da će stići i do globalne publike.

„Tehnologija jeste dramatično izjednačila pristup, ali još nije potpuno izjednačila šanse za uspjeh.“

Prije dvadeset ili trideset godina, objašnjava Celesty, muzičar iz male zemlje ili manjeg grada veoma teško je mogao da dođe do svjetskog tržišta bez ozbiljne diskografske kuće, velikog budžeta i čitave mašinerije iza sebe. Danas pjesma mladog autora može da bude na istom Spotifyju, Apple Musicu ili YouTube Musicu na kojem se nalaze najveće svjetske zvijezde.

To smatra ogromnom promjenom, ali naglašava da mjesto na istoj platformi ne donosi automatski i istu publiku.

Tehnologija je, prema Celestyjevom viđenju, promijenila i sam proces stvaranja muzike. Računari i muzički softver omogućili su da jedna osoba u kućnom studiju istovremeno bude kompozitor, izvođač i producent i sama uradi veliki dio posla za koji su nekada bili potrebni čitav tim i ozbiljan studio.

Druga strana takve dostupnosti je, smatra, neuporedivo veći broj pjesama koje se objavljuju. Tome je dodatni zamah dala vještačka inteligencija. Danas je, tvrdi Marko, moguće napisati prompt i za veoma kratko vrijeme dobiti praktično kompletnu pjesmu. U tolikoj količini novih izdanja sve je teže biti primijećen.

Istovremeno, YouTube, TikTok, Instagram, Facebook i druge platforme omogućavaju autorima da sami pokušaju da dođu do publike širom svijeta. Zato Celesty smatra da muzičari danas imaju i teži i lakši posao – konkurencija je veća, ali je i više alata koji su im dostupni.

Dobra pjesma postavljena na Spotify, prema njegovom mišljenju, više nije dovoljna. Autor mora da bude prisutan, objavljuje, gradi sopstveni identitet i koristi društvene mreže, a ponekad, napominje Marko, jedan kratak video na TikToku, Instagramu ili YouTubeu može dovesti više ljudi do nečije muzike nego klasična promotivna kampanja.

Znanje i upornost

Mladim autorima savjetuje da ne odustaju ako im prvih nekoliko pjesama ne donesu rezultat.

„Da li je teško uspjeti kao muzičar? Jeste. Veoma je teško. Da li je nemoguće? Apsolutno nije.“

Talenat, prema njegovom mišljenju, sam po sebi nije dovoljan. Potrebni su rad i vjera u ono što se radi, čak i kada drugi govore da od toga neće biti ništa. Slično iskustvo, priznaje, imao je i gradeći Rebel Music Distribution. Svaka prepreka i svako pitanje na koje nije znao odgovor značili su da postoji još nešto što mora da nauči. Upravo u toj potrebi za učenjem Celesty vidi jednu od dodirnih tačaka njegovog muzičkog i preduzetničkog puta.