Pjat o’ žučenice- centralni program tradicionalne tivatske fešte

Pine su sinoć bile ispunjene mirisima tradicionalne kuhinje, zvucima dalmatinske muzike i velikim brojem posjetilaca koji su došli da uživaju u Fešti o’ žučenice, jednoj od najprepoznatljivijih pučkih i gastronomskih manifestacija u Tivtu. Organizacija žena Tivat i ove godine okupila je brojne izlagače, goste iz Boke, Crne Gore i inostranstva, potvrđujući da je manifestacija koja duže od dvije decenije slavi žučenicu, odnosno cikoriju, odavno prerasla lokalne okvire.

Žučenica, samonikla mediteranska biljka koja je generacijama bila sastavni dio ishrane stanovnika Boke i Dalmacije, bila je inspiracija za desetine jela predstavljenih na dugim stolovima duž gradske rive. Posjetioci su imali priliku da degustiraju tradicionalne pite, salate i proje, ali i savremene gastronomske interpretacije, kolače, pesto, kanelone, rolate i druga jela koja pokazuju koliko ova skromna biljka može biti svestrana u kulinarstvu.

Manifestaciju je otvorio predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, podsjećajući da je bio svjedok njenog nastanka prije gotovo tri decenije.

„Bio sam svjedok prije otprilike tri decenije kako je Žućenica fest nastajao. Tada je Tivat imao mnogo pučkih fešti i manifestacija, ali danas, kada tokom ljeta gotovo svakodnevno imamo kulturne i zabavne programe, ono što izdvaja Žućenica fest od svih ostalih jeste ljubav koju Organizacija žena Tivat i njihovi brojni prijatelji ulažu u ovu manifestaciju. Žućenica fest širi svoju misiju i svoju ljubav. Nije to samo gastronomija, to je prije svega širenje zajedničkih ideja i, na kraju, ljubavi prema svom gradu. Želim da Žućenica fest još dugo traje, a Opština Tivat će sigurno uvijek biti uz ovu manifestaciju“, poručio je Komnenović, proglasivši festival otvorenim.

Učesnike i goste je pozdravila predsjednica Organizacije žena Tivat Blaženka Vučurović, jedna od pokretača manifestacije koju je, zajedno sa novinarom, publicistom i vrsnim poznavaocem gastronomije Mašom Čekićem, pokrenula prije više od dvadeset godina. Vučurović je istakla da je ovogodišnji program počeo još prije osam dana događajem posvećenim korijenu žučenice i pripremi kafe i kolača od cikorije, dok je centralni događaj sinoćnji gastro šou na Pinama.

Ona je posebno pozdravila brojne goste iz svih krajeva Boke, Crne Gore i inostranstva, naglašavajući da je manifestacija postala mjesto susreta ljudi, kultura i gastronomskih tradicija. Među izlagačima su bili Organizacija žena Risan, Žene Grblja, Kavačka Ala Maka, Kolo srpskih sestara, nevladina organizacija Harlekin, kao i učenici i djeca iz tivatskih obrazovnih ustanova.

„Ono što nas zaista najviše raduje jesu mališani. Imamo učenike Srednje mješovite škole Mladost, učenike Osnovne škole Drago Milović i djecu iz Javne predškolske ustanove Bambi. Raduje nas što žele da učestvuju i u njima vidimo budućnost Žućenica festa“, kazala je Vučurović.

U ime Turističke organizacije Tivat na značaj manifestacije osvrnula se pr menadžerka, Tamara Krstović, koja je pohvalila istrajnost i kreativnost članica Organizacije žena Tivat.

„Željela bih da istaknem i lično i ispred Turističke organizacije Tivat vješte ruke članica Organizacije žena Tivat, njihovu upornost, smjelost i vještinu da od jedne male biljke, nama dobro poznate žućenice ili cikorije, naprave festival. To je zaista za svaku pohvalu. Ponosna sam što mogu biti dio ove manifestacije i svjedok da je gradska riva puna posjetilaca i prije zvaničnog početka programa. Ljudi vole i cijene ovu predivnu gastro manifestaciju“, kazala je Krstović.

Među najzanimljivijim izlagačima bila je Snežana Radošević, koja je predstavila italijanske specijalitete inspirisane žučenicom i špinatom. Na njenom stolu našli su se rolati, pesto i kaneloni pripremljeni po receptima iz Barija i Đenove.

„Pripremila sam rolat sa špinatom, jajima i žučenicom, kanelone punjene žučenicom i špinatom zapečene sa bešamelom, kao i pesto od žučenice i špinata. To su specijaliteti iz Barija i Đenove. Sve sam sama pripremila i veoma rado učestvujem na ovom događaju. Ovo je moj kraj, volim Tivat i Boku i uvijek se rado vraćam. Sada predstavljam Italiju, ali sam, što se mene tiče, prava Bokeljka, iako sam Italijanka po mužu već 28 godina“, kazala je Radošević.

Posebnu pažnju privukli su učenici Srednje mješovite škole Mladost, koji su pripremili bogatu trpezu sa više različitih jela od žučenice. Učenik kulinarskog smjera Andrija Gogić kazao je da su recepti nastali uz pomoć profesorice Ivane Delić.

„Pripremili smo salatu sa žučenicom, pitu, kolače, projice, palačinke i još mnogo toga. Do svih recepata došli smo zajedno sa našom nastavnicom Ivanom Delić koja nam je pomogla da osmislimo jela. Smatram da je žučenica veoma zastupljena u našem kulinarstvu kao zdrava i kvalitetna namirnica. Za pripremu svega trebalo nam je oko dva do tri sata“, rekao je Gogić.

Svoje mjesto na manifestaciji tradicionalno su imale i Žene Grblja. Ljubica Kilibarda istakla je da je žučenica oduvijek bila sastavni dio ishrane na području Grblja.

„Na našoj trpezi su bob na salatu, žučenica pripremljena na više načina, pita sa tikvicama i žučenicom, proja sa sirom i brojna druga jela. Žučenica je uvijek bila zastupljena u Grblju, posebno u ovom periodu godine. To su prirodne divlje salate koje su hranile naš narod i bile veoma zdrave. Ova manifestacija je divna i predstavlja primjer kako se njeguje tradicija. Ono što žene Tivta rade zaista zaslužuje svako poštovanje“, kazala je Kilibarda.

Veče je počelo nastupom Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, koje je tradicionalnim defileom i koncertom uvelo posjetioce u atmosferu manifestacije, dok je za nastavak zabave bio zadužen Duo Kapetani iz Herceg Novog.

Dvadeset dvije godine nakon prvog okupljanja posvećenog žučenici, Fešta o’ žučenice ostaje mnogo više od gastro manifestacije. Ona je mjesto susreta generacija, čuvar lokalne kulinarske baštine i podsjetnik na biljku koja je nekada hranila brojne bokeljske porodice, a danas kroz kreativnost domaćica, ugostitelja i mladih kuvara dobija nova, savremena gastronomska izdanja.

Izvor: radiotivat.com; Autor: Antonela Stjepčević