Đuretić: Nacionalni parkovi bilježe 13 odsto više posjeta u odnosu na prošlu godinu

Crnogorski nacionalni parkovi bilježe još jednu uspješnu turističku sezonu – oko 770.000 posjeta, što je 13 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, prihod od ulaznica dostigao je oko 3,3 miliona eura, odnosno 10 odsto više nego lani.

– Podsjećamo da smo prošle godine zabilježili veoma snažan rast u odnosu na godinu ranije, tako da se pozitivan trend nastavlja – kazala je za Pobjedu direktorica Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore Marinela Đuretić.

Ona naglašava da ovaj rezultat nije samo posljedica većeg interesovanja posjetilaca, već i niza aktivnosti koje su preduzete kako bi sezona bila uspješnija, kroz unapređenje organizacije rada, veće prisustvo službi na terenu i efikasnije sprovođenje nadzora i kontrole.

– Posebnu pažnju posvetili smo promociji različitih sadržaja i mogućnosti koje nacionalni parkovi nude i van glavnog dijela sezone, čime nastojimo da utičemo na ravnomjerniju raspodjelu posjeta tokom godine. To je pravac u kojem ćemo nastaviti da radimo, kako bismo povećanjem broja posjetilaca upravljali na odgovoran način, usmjeravali posjetu i spriječili da ona preraste u pritisak na prostor i vrijednosti koje štitimo – kazala je Đuretić.

Tradicionalno, kako naglašava, najveće interesovanje posjetilaca je za Nacionalni park Durmitor koji je međunarodno prepoznata destinacija i jedan od simbola crnogorskog turizma.

– Istovremeno, sve veće interesovanje bilježimo i za Prokletije, naš najmlađi nacionalni park, koji ima značajan prostor za dalju afirmaciju. Međutim, turistički potencijal nije koncentrisan samo na ova dva parka. Lovćen, Biogradska gora i Skadarsko jezero takođe privlače veliki broj posjetilaca, a svaki od njih nudi drugačije prirodne, pejzažne i kulturne vrijednosti. Upravo raznovrsnost, ali i međusobna upotpunjenost ponude naših pet nacionalnih parkova predstavljaju jednu od najznačajnijih vrijednosti turističke ponude Crne Gore – ističe Đuretić.

Ipak, naglašava da turizam nije primarna djelatnost JPNPCG, kao upravljača, i da povećanje broja posjetilaca mora biti praćeno sposobnošću da se prostorom kvalitetno upravlja.

– Nije dovoljno samo prihvatiti veći broj posjetilaca; moramo imati kapacitet da tom posjetom odgovorno upravljamo, da usmjeravamo kretanje, pratimo i kontrolišemo pritiske na najosjetljivije djelove prostora i da istovremeno sačuvamo prirodne i kulturne vrijednosti zbog kojih su nacionalni parkovi zaštićeni. To je odgovornost koja raste zajedno sa brojem posjetilaca – naglašava Đuretić.

Kada govori o finansijskom aspektu, od početka godine od naplate ulaznica prihodovali su oko 3,3 miliona eura, što je 10 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Ti prihodi dominiraju u ukupnoj strukturi i važni su prije svega za stabilno funkcionisanje Javnog preduzeća, a istovremeno stvaraju dodatni prostor za ulaganja u zaštitu prirode, bolju opremu, jačanje službi na terenu, infrastrukturu, edukativne i druge sadržaje.

– Međutim, Javno preduzeće i dalje ima značajna finansijska opterećenja iz ranijeg perioda, prije svega naslijeđene finansijske obaveze. U prethodnom periodu smo uspjeli da uspostavimo finansijsku disciplinu i poslovanje vratimo u stabilne okvire, ali problemi još nijesu u potpunosti riješeni. Postepeno ih smanjujemo i kako budemo smanjivali teret tih obaveza, bićemo u mogućnosti da sve veći dio sopstvenih prihoda usmjeravamo u ono što je suštinski važno, ne samo u osnovno funkcionisanje Javnog preduzeća, već i u zaštitu i razvoj nacionalnih parkova – objasnila je Đuretić.

NPCG imaju izuzetne razvojne potencijale i zato ulažu velike napore da ih stave u funkciju na odgovoran i održiv način.

– Pri tome je polazna tačka jasna: osnovna uloga Javnog preduzeća je zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti koje su nam povjerene na upravljanje, pa razvoj turizma, infrastrukture i drugih sadržaja mora biti usklađen sa tom ulogom. Specifičnost upravljanja nacionalnim parkovima jeste upravo u tome što ovdje zaštita prirode predstavlja osnovni uslov svakog razvoja. Upravo zato smo u prethodne dvije godine bili usmjereni na stvaranje pretpostavki za dugoročan i održiv razvoj nacionalnih parkova. A ozbiljan razvoj počinje izgradnjom institucije koja ima kapacitet da ovim prostorima upravlja odgovorno i stručno. Zato smo mnogo radili na unapređenju organizacije rada, odgovornijem upravljanju finansijama, uspostavljanju jasnijih procedura, jačanju stručnih kapaciteta, unapređenju sistema nadzora i kontrole, kao i jačanju saradnje sa državnim institucijama, lokalnim zajednicama, domaćim i međunarodnim partnerima. To su procesi koji nijesu uvijek vidljivi javnosti, ali predstavljaju temelj za sve ono što želimo da ostvarimo u narednom periodu – kazala je Đuretić.

Krivolov i službe zaštite

Posao nadzornika u službama zaštite, kako ističe, jedan je od najodgovornijih poslova u sistemu zaštite prirode.

– Oni svakodnevno borave na terenu, pokrivaju velika i često teško pristupačna područja, brinu o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti, rade sa posjetiocima i prvi reaguju u brojnim situacijama na terenu. Kontinuirano radimo na tome da im, u okviru raspoloživih mogućnosti, unapređujemo uslove za rad. U prethodnom periodu ulagali smo u opremu, vozila, plovila i objekte koje naše službe koriste, a sa tim ulaganjima nastavljamo i u narednom periodu. U tome se oslanjamo na sopstvena sredstva i na podršku domaćih i međunarodnih partnera. Posebno važnim smatramo to što smo, nakon zahtjevnog postupka, uspjeli da obezbijedimo pravo nadzornika na beneficirani radni staž. Ne doživljavamo to kao privilegiju, već kao priznanje specifičnosti i zahtjevnosti njihovog posla i važan korak ka unapređenju profesionalnog položaja. Svjesni smo da to nije dovoljno, ali jeste dio procesa koji ćemo nastaviti i u narednom periodu – kazala je Đuretić.

Kada govori o izazovima na terenu, među najizraženijim su nelegalna gradnja i krivolov, dok su drugi oblici nezakonitih aktivnosti prisutni u manjem obimu.

– Krivolov jeste jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavamo, posebno na području NP Skadarsko jezero, dok su u drugim nacionalnim parkovima izraženiji drugi oblici nezakonitih aktivnosti. Naše službe zaštite svakodnevno su na terenu, sprovode redovne i vanredne kontrole, evidentiraju nezakonite aktivnosti i preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Imajući u vidu površinu, konfiguraciju i specifičnosti prostora kojim upravljamo, uvijek je potrebno dodatno jačati ljudske i tehničke kapacitete, kako bismo obezbijedili veće prisustvo na terenu, bolju pokrivenost i efikasniju reakciju – tvrdi Đuretić.

Od početka godine u nacionalnim parkovima evidentirani su različiti oblici nezakonitih aktivnosti, pri čemu se njihov obim i karakter razlikuje od parka do parka. U NP Prokletije evidentirano je pet slučajeva nelegalne gradnje, četiri slučaja nelegalne sječe šume i jedan slučaj devastacije prostora. U NP Lovćen evidentirana su dva slučaja nelegalne gradnje, jedan slučaj devastacije prostora, jedan slučaj paljenja vatre, jedan slučaj održavanja zabavnih događaja i jedan slučaj puštanja stoke bez nadzora. U Nacionalnom parku Biogradska gora evidentirana su tri slučaja nelegalne gradnje i jedan slučaj nedozvoljenog puštanja lovačkih pasa. Na području NP Skadarsko jezero evidentirano je 45 slučajeva krivolova, 26 slučajeva nelegalne gradnje, jedan slučaj nelegalne sječe šume i 10 slučajeva nelegalnog prevoza turista. U NP Durmitor evidentirana su dva slučaja nelegalne gradnje, jedan slučaj nelegalne sječe šume, šest slučajeva devastacije prostora, dva slučaja uznemiravanja divljih životinja i jedan slučaj krivolova.

– Za nas je važno da se postupanje ne završi utvrđivanjem nezakonitosti i podnošenjem prijave. Naše službe na terenu otkrivaju i dokumentuju nezakonite aktivnosti i preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, ali zaštita nacionalnih parkova zahtijeva da nakon toga uslijedi odlučna reakcija svih nadležnih organa. Zato insistiramo na snažnoj i operativnoj saradnji sa policijom, inspekcijama, tužilaštvom i drugim institucijama, kako bi svaki evidentirani slučaj bio procesuiran u skladu sa zakonom i dobio odgovarajući epilog. Posebno je važno da za lica koja krše propise slijedi odgovarajuća sankcija, kada se utvrdi odgovornost i kada su za to ispunjeni zakonski uslovi. Bez konkretnog postupanja i sankcionisanja nema ni potrebnog represivnog, a prije svega preventivnog efekta. Cilj nam je da svi koji ugrožavaju prirodne vrijednosti nacionalnih parkova znaju da takvo ponašanje neće ostati bez reakcije nadležnih institucija – poručuje Đuretić.

Planovi za naredni period

Svi razvojni planovi, po njenim riječima, usmjereni su na bolju zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti, kvalitetnije upravljanje i održivo korišćenje prostora.

– Prioriteti su obnova i izgradnja staza, mostova, vidikovaca, kontrolno-naplatnih punktova, centara za posjetioce i signalizacije. Planirana je i digitalizacija sistema nadzora, upravljanja posjetama i pružanja usluga, uz razvoj edukativnih sadržaja i promociju značaja zaštite prirode.

Posebna pažnja biće posvećena saradnji sa lokalnim zajednicama. Cilj je da nacionalni parkovi podstiču održivi turizam, lokalnu proizvodnju, preduzetništvo, kulturu i zapošljavanje, uz očuvanje vrijednosti zbog kojih su ova područja zaštićena. Želimo da izgradimo jedinstven sistem koji će dugoročno odgovarati potrebama zaštite prirode, građana i posjetilaca – zaključuje Đuretić.

Novi sadržaji, edukacija i jačanje službi

Marinela Đuretić kaže da će nastaviti da unapređuju sadržaje u nacionalnim parkovima i jačaju kadrovske kapacitete.

– Na jesen je planirano otvaranje renoviranog Centra za posjetioce na Ivanovim Koritima, u Nacionalnom parku Lovćen. Adaptacija se realizuje kroz projekat PA.CON II, uz podršku Evropske unije. Centar će dobiti savremenu izložbenu postavku sa skulpturama predstavnika flore i faune, fotografijama i audio-vizuelnim sadržajima, a biće prilagođen i osobama sa invaliditetom. Na obali Crnog jezera započeta je izgradnja objekta za nadzornike, dok je u toku izbor izvođača za novu naplatnu kućicu sa rampom. U Nacionalnom parku Prokletije, u saradnji sa Agencijom za investicije, priprema se rekonstrukcija i valorizacija kompleksa Karaula Gradine kroz javno-privatno partnerstvo. Ove godine prvi put je realizovan Junior Ranger program, kroz koji su se djeca i mladi upoznali sa radom nadzornika i značajem zaštite prirode. Program će biti nastavljen i narednih godina. Od 21. do 27. septembra, u saradnji sa Evropskom federacijom rendžera, biće organizovan međunarodni trening o istragama šumskih požara, na kojem će učestvovati 40 rendžera. U okviru projekta LASPEH 2.0 započeta su istraživanja Barnog jezera i njegovog biodiverziteta. Rezultati će biti osnova za definisanje mjera zaštite i početak konkretnih aktivnosti na restauraciji jezera tokom 2027. godine – kazala je Đuretić.

Međunarodni projekti

Važan oslonac u ostvarivanju ciljeva, kako ističe naša sagovornica, predstavljaju međunarodni projekti.

– Kroz AMORPHA+ unapređivaćemo upravljanje invazivnom vrstom Amorpha fruticosa, dok će StrategyMedFor biti usmjeren na zaštitu šuma od klimatskih promjena i požara, očuvanje biodiverziteta i održivo upravljanje. Projekat CENNA doprinijeće jačanju zaštite prirode i uključivanju lokalnih zajednica. Stečena znanja i dobre prakse prilagođavaćemo potrebama nacionalnih parkova i primjenjivati ih na terenu – poručuje Marinela Đuretić.

Izvor: Pobjeda; Autor: Nada Kovačević