Primorski portal u posjeti pčelaru Omeru Bogdanoviću
Svoj proizvod je zaštitio oznakom za viši kvalitet. Na ovaj način cvjetni med je dokazao svoje specifičnosti i potvrdio pozitivne karakteristike.
Crna Gora dobila je deseti zaštićeni proizvod pod oznakom kvaliteta. U pitanju je cvjetni med proizvođača Omera Bogdanovića iz sela Tejani u MZ Ostros, koji je svoj proizvod zaštitio oznakom za viši kvalitet. Na ovaj način med je dokazao svoje specifičnosti i potvrdio pozitivne karakteristike.
Bogdanović je vlasnik nekoliko medalja sa raznih sajmova i takmičenja u zemlji i regionu. Jedna od najdražih je, kako kaže, upravo nagrada oznaka za viši kvalitet meda u Crnoj Gori.
– Cilj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je imati što veći broj proizvoda sa oznakom porijekla. Na taj način približavamo se evropskim standardima. Zaštita specifičnih proizvoda doprinosi bogatijoj ponudi turističkih proizvoda. Jačanje sertifikacionog tijela omogućiće produktivniji rad, a plan Ministarstva je i da osnaži inspekcijski nadzor – kaže on, i navodi da samo udruženi možemo postići cilj.
– Mislim da je to veoma dobro za sve crnogorske pčelare koji žele da se ozbiljno bave pčelarstvom. Ja preporučujem svima da teže svom cilju. Što je oznaka za viši kvalitet? To je jednostavno rečeno niz karakteristika u kojima se moj med razlikuje od meda drugih pčelara, i tiču se kada je riječ o njegovom sastavu organoleptičkih i fizičko hemijskih osobina kao metoda proizvodnje i prerade. Oznaku sam dobio za cvjetni med, odnosno med dobijen od više vrsta biljaka, sa dominantim prisustvom polena – kestenja koji utiču na njegove fizičko i hemijske osobine, tj. na specifičan ukus boje, mirisa i konzistenciju. Da naglasim da je pozitivna karakteristika cvjetnog meda ta što se u laboratorijskim analizama identifikuju u njemu veći sadržaj glukoze i fruktoze u odnosu na med istih kategorija. Shodno tome, veći sadržaj fruktoze nego glukoze čini da med sporo kristališe, a ta spora kristalizacija cvjetnog meda doprinosi povećanom kvalitetu. Kod cvjetnog meda analiza specifične rotacije pokazuje njegovu jaku vrijedost i ukazuje na porijeklo meda, odnosno prisustvo polena od kestenja, istovremeno potvrđuje kvalitet, što je kod meda iste kategorije teško postići, budući da je negativna specifična rotacija potvrđena i u cvjetnom medu starom godinu dana – kaže on dodajući:
– Zajedno možemo Crnu Goru da predstavljamo na bolji način, jer se uvozi med i prodaje kao crnogorski, a faktički nije naš.
Inače, Bogdanović je počeo da se bavi pčelarstvom prije 13 godina. Kao početnik je imao samo jednu košnicu koju je dobio na poklon od danas jednog pokojnog prijatelja koji je držao pčelinjak na njegovom imanju.
– Brzo sam naučio tajne ovog divnog zanimanja, a znanje sam unapređivao iz sezone u sezonu. Moj prijatelj je bio jako uporan da me nauči. Moram priznati da mi u početku nije bilo baš interesantno, jer me je boljelo kad su me ujedale pčele i bježao sam od njihovih žaoka. Od njega sam često slušao odgovor da me nije ujeo međed, već plemeniti insekt i da to nije ništa strašno i opasno. Tako smo nastavili sa druženjem. Nakon prvih iskustava od Barskog udruženja „Pčelaˮ u koje sam se učlanio, dobio sam tri roja kao mladi pčelar, ali to nije bilo dovoljno da se zaljubim u zujanje pčela iako sam već uveliko bio na pragu budućeg pčelara, ili da odustanem sa toliko znanja koje sam u međuvremenu stekao. Kako je vrijeme odmicalo svo vrijeme sam provodio u pčelinjaku. Često se dešavalo da, ako mi ovaj prijatelj nije u blizini nazove me da pita kakvo je stanje i pita da li sam prije svega obavio svakodnevne zadatke. Ostao mi je zaista u lijepim uspomenama. U međuvremenu sam ja kupio pčele i počeo da se bavim pravim pčelarstvom. Veoma sam pedanto počeo da pravim svoj imidž među kolegama i potrošačima da bih ubrzao svoj bizins i primanja. Nisam štedio sredstva da napravim i kupim potrebne mašine, odnosno profesionalni alat, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, od vrcaljke do kompletne linije za proizvodnju pogače – kaže on.
